hrvatski

Razvoj vještina kritičkog mišljenja putem multiperspektivnosti nastave povijesti

Uzimajući u obzir važnost odgoja, obrazovanja, socijalizacije, razvoja osobnosti i kompetencija može se reći da je sve navedeno čini integralni razvoj osobe ukoliko se temelji na razvoju kritičkog mišljenja. Sagleda li se povijesni aspekt, razvoj kritičkog mišljenja bio je krucijalan i u početnim procesima razvoja društva pa sve do danas. Budući da suvremeno društvo omogućava i očekuje uključene građane, one koji promišljaju, vrednuju i tako doprinose na napretku civilizacije – kritičko mišljenje možemo predstaviti kao zahtjev suvremenog odgoja i obrazovanja. Ovim radom želi se ukazati na važnost razvoja vještina kritičkoga mišljenja kao jednog od polazišta i temelja odgoja te, dakako, obrazovanja. Kritičko mišljenje, kao i sve kompetencije, treba razvijati, nadograđivati i promicati kao jednog od primarnih ciljeva didaktičkog i metodičkog rada. Multiperspektivnost svakako jest jedno od polazišta u odgojno-obrazovnom djelovanju čijom primjenom u nastavnim predmetima, osobito u povijesti, ukazuje na to da jednostranost ne vodi kritičkom te objektivnom promišljanju. Sagledavati iz perspektive drugih, uzeti u obzir povijesni kontekst, uočiti kauzalnost sa suvremenošću jest obrazac kako se razvija povijesno razmišljanje. Razvoj povijesnog razmišljanja znači učiti kako analizirati, razlikovati, kategorizirati podatke iz izvora, a pri čemu se naglasak stavlja na to jesu li izvori primarni ili pak sekundarni. Radom se ukazuje na razvoj vještina kritičkog mišljenja, točnije sustavno i cjelovito promišljanje stvarnosti i trenutka, unutar nastave povijesti također i s osvrtom izražavanja interpretacija.

kritičko mišljenje, multiperspektivnost, povijest, povijesno razmišljanje

nije evidentirano