hrvatski

Uzroci i posljedice promjene kakvoće podzemne vode na zagrebačkom području

Osnovni cilj rada je istraživanje uzroka i posljedica promjene, odnosno pogoršanja, kakvoće podzemne vode na razini zagrebačkog vodonosnog sustava. Istražuje se dinamika vode u sustavu, postojeći izvori zagađenja te hidrogeokemijski procesi koji pokazuju prirodne i antropogene utjecaje. U radu se primjenjuje model hidrogeološkog i hidrogeokemijskog istraživanja složenih vodonosnih sustava, u kojem se naglasak stavlja na definiranje homogenih cjelina u okviru sustava, koje reagiraju identično prilikom različitih prirodnih ili antropogeno uvjetovanih zbivanja. U prvom dijelu rada, definirane su hidrodinamičke i hidrogeokemijske zone zagrebačkog vodonosnog sustava. Utvrđene su homogene zone zagrebačkog vodonosnog sustava u kojima postoji identična promjena razina podzemne vode. Na lijevoj obali rijeke Save formirane su dvije homogene zone, čije je pružanje paralelno rijeci Savi. Na desnoj obali rijeke Save, javljaju se zone s vrlo različitim promjenama razina podzemne vode. U zapadnom i središnjem dijelu sustava dominiraju dugotrajniji, sezonski uvjeti prihranjivanja vodonosnih slojeva, koji su znatno poremećeni u zoni aktivnih crpilišta. U istočnom dijelu sustava jača utjecaj rijeke Save, ali i vertikalna komponenta toka podzemne vode u području otjecanja vodonosnog sustava. Potvrđen je značaj rijeke Save u prihranjivanju vodonosnih slojeva, naročito u istočnom dijelu sustava. Utjecaj rijeke je znatno veći na lokacijama koje se nalaze u blizini rijeke. Utjecaj oborina, koji je značajan na lokacijama koje su udaljenije od rijeke, u blizini rijeke je maskiran znatno većim utjecajem rijeke, bez obzira na debljinu krovinskog sloja. Utvrđeno je da postoje značajne razlike u makrokemijskom sastavu podzemne vode u različitim dijelovima sustava. Pojedini pokazatelji upućuju na značajan antropogeni utjecaj u plitkom vodonosnom sloju, koji je iskazan lokalnim anomalijama u raspodjeli glavnih kationa i aniona u podzemnoj vodi. U kombinaciji s hidrodinamičkim zoniranjem, moguće je na temelju makrokemijskog sastava podzemne vode odrediti homogene zone u vodonosnom sustavu. Utvrđene su i značajne promjene u makrokemijskom sastavu između plitkog, aluvijalnog sloja i dubljeg, jezersko-močvarnog sloja, što znači da se u uvjetima različitih poremećaja izvana, bilo prirodno ili antropogeno uvjetovanih, mogu očekivati bitno drugačiji procesi u vodonosnim slojevima. U drugom dijelu rada određeni su značajni procesi i pojave izvan vodonosnog sustava koji mogu imati značajne implikacije na formiranje kemijskog sastava podzemne vode. Analizom kakvoće oborinske vode, pokazalo se da urbana sredina grada Zagreba ima utjecaj na promjenjivost kakvoće oborinske vode. Utvrđeni su glavni regulatori pH vrijednosti oborinske vode, a pokazalo se da antropogeni utjecaj ispuštanja štetnih plinova SO2 i NO2 nema značajnijeg utjecaja na formiranje kemijskog sastava oborinske vode. Zaključeno je da ne postoji zavisnost pH od količine oborina te da kakvoća oborinskih voda ne utječe u velikoj mjeri na kakvoću površinskih i podzemnih voda. Rezultati ocjene kakvoće površinskih voda na lokacijama mjernih postaja rijeke Save, jezera i potoka, pokazali su vrlo visoki stupanj zagađenja površinskih voda na zagrebačkom području, koje se u najvećem dijelu mogu smatrati kao površinski ili linijski izvori zagađenja podzemne vode. Prostorna raspodjela aktivnih i potencijalnih izvora zagađenja na području zagrebačkog vodonosnog sustava, pokazala je da, u najvećem dijelu sustava, više ne postoje slobodne zone u kojima ne prijeti stvarna ili potencijalna opasnost od zagađenja podzemne vode. U trećem dijelu rada proveden je postupak ocjene kakvoće podzemne vode. Izveden je numerički pokazatelj Indeks kakvoće, na temelju kojeg je moguće ocijeniti kakvoću podzemne vode objektivnim pristupom, koji uzima u obzir specifičnost geološke sredine u kojoj boravi podzemna voda. U takvim uvjetima, moguće je razdvojiti baznu, prirodnu koncentraciju kemijskog elementa ili spoja od koncentracije koja je uvjetovana antropogenim djelovanjem. Postupak ukljućuje primjenu znanstveno valoriziranih metoda kojima će se ukazati na značajne procese i pojave u homogenim područjima. U radu se primjenjuje analiza vremenskih serija podataka o kakvoći podzemne vode, kojom su hidrogeokemijski procesi u pojedinim homogenim područjima određeni kao trendovi, visoke pouzdanosti, reprezentativnih parametara kakvoće vode. Rezultati određivanja baznih vrijednosti reprezentativnih parametara kakvoće podzemne vode, u vrijeme visokih i niskih vodostaja podzemne vode, pokazali su da postoje razlike u prirodnim koncentracijama, u vrijeme različitih hidrodinamičkih uvjeta u vodonosnom sloju. Na temelju: odstupanja prirodnih, baznih koncentracija kemijskog elementa ili spoja od koncentracije koja je uvjetovana antropogenim djelovanjem ; značajnih hidrogeokemijskih procesa u homogenim područjima ; procjene utjecaja pojedinih izvora zagađenja na kakvoću podzemne vode, utvrđeni su značajni procesi i pojave u pojedinim homogenim područjima u okviru zagrebačkog vodonosnog sustava. U svakom području razlučeni su prirodni procesi od antropogeno uvjetovanih, kojima je utvrđen uzrok i veličina pojedinačnih utjecaja. U zaključku rada je iznesena tvrdnja da je veličina i domena štetnih utjecaja raznih izvora zagađenja na podzemne vode zagrebačkog vodonosnog sustava, posljedica radnji pojedinaca ili interesnih grupa u ostvarivanju njihovih ciljeva ; ignoriranja pitanja značenja pitke vode za razvoj grada i život ljudi uopće, od strane šire javnosti. Promjena u konceptu upravljanja vodama u cjelini je nužnost, a posebnu ulogu pri tome treba dati stvarnim korisnicima, a to su građani. Potrebno je jasno utvrditi odgovornosti između institucija koje su odgovorne za upravljanje vodnim zalihama i institucija koje su odgovorne za upravljanje vodnim servisima, dakle za dovođenje vode do korisnika te odvodnju otpadnih voda. Moraju se rješavati preklapanja ingerencija različitih gradskih i županijskih tijela, a u okviru njih, potrebno je i promjeniti metodologiju izrade prostornih planova, primjenom novih metodoloških pristupa u analizi vodnih sistema, prvenstveno višeciljnim planiranjem. Najznačajniji dokument, kojim će se rješiti vodoopskrba grada u cjelini, a time i zaštita vrijednih resursa podzemne vode, je &#8220 ; generalni projekt vodoopskrbe Grada Zagreba&#8221 ; . Aktivnosti i radnje na smanjenju gubitaka u vodovodnoj mreži te sanaciji kanalizacijskog sustava, uz promjenu institucijskih i zakonskih okvira, koje će omogućiti podjelu odgovornosti u svim segmentima društva, nužan su preduvjet za prilagođavanje hrvatskih standarda europskim. Neophodna je promjena paradigme, u širem društvenom kontekstu, o potrebi čuvanja i zaštite kakvoće zagrebačke podzemne vode, jer pitka voda nema alternative.

kakvoća podzemnih voda; zaštita podzemnih voda; zagrebački vodonosni sustav

nije evidentirano