hrvatski

Spomenica župe Sv. Križa u Sisku i djelovanje sisačkih župnika u 19. stoljeću: Izvor za proučavanje početaka sustavnih arheoloških istraživanja u Sisku

Početkom snažnog gospodarskog razvoja Siska sredinom 19. stoljeća počinje značajna zidana izgradnja u samom urbanom tkivu, na prostoru Siscije intra muros. Riječ je o domovima i skladištima bogatih trgovaca koji gradeći višekatnice iskapaju duboke temelje. Sve to dovodi do otkrivanja bogate arheološke baštine, a time i do prvih pokušaja arheoloških istraživanja u Sisku. Prva arheološka istraživanja na području nekadašnje antičke kolonije Siscije provode ugledni hrvatski znanstvenici humanističke naobrazbe (Matija Petar Katančić, Andrija Blašković, Adam Baltazar Krčelić, Ivan Tkalčić, Mijat Sabljar, Ivan Kukuljević Sakcinski i Šime Ljubić), koji mahom predsjedaju netom osnovanim stručnim i znanstvenim društvima, čija je osnovna zadaća izgradnja nacionalnog identiteta. Osim njih, brigu o siscijanskoj arheološkoj baštini vode i lokalni župnici uz pomoć povjerenika Prvostolnog kaptola zagrebačkog. Sisački župnik Franjo Schloissnigg vršio je dužnost povjerenika za sisačke starine Povijesnog društva zagrebačkog, a arheološke pronalaske bilježio je u Spomenicu sisačke župe, odnosno, Liber memorabilium eventuum Parochiae Sisciensis. Počeo ju je pisati 1851. godine, a u nju je bilježio događaje relevantne za sisački kraj. Spomenica daje važan doprinos arheološkim istraživanjima na području Siska, s obzirom na detaljne opise i crteže ruševina stare Siscije. Najvrjedniji su nam zapisi iz 1854. koji opisuju pronalazak siscijanske basilicae urbanae i oni s lokaliteta „Rimska pivnica“ iz 1868. godine.

Sisak, arheološki ostaci, 19. stoljeće, Liber memorabilium eventuum Parochiae Sisciensis

nije evidentirano