hrvatski

Udio troškova razgradnje u cijeni električne energije iz Nuklearne elektrane Krško

Zajednički slovensko-hrvatski Program razgradnje Nuklearne elektrane Krško, dovršen početkom 2004. godine, definirao je optimalni integrirani scenarij razgradnje postrojenja elektrane i odlaganja njezinog radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva. Ovaj tekst analizira ukupne troškove toga integralnog scenarija (pod kraćim nazivom «troškovi razgradnje») i modele njihovog financiranja. Najprije se obrazlaže postupak procjene troškova i rekapitulira financijski model Programa koji je rezultirao preporukama o ciljnom iznosu i načinu prikupljanja sredstava. Potom se analizira udio koji će troškovi razgradnje imati u cijeni hrvatskog dijela struje iz Krškog, te se raspravlja pouzdanost procjena Programa, a napose pretpostavljenih financijskih parametra. U tu svrhu provedeno je variranje diskontne stope u uobičajenom rasponu od 1% do 5%, a značaj inflacije dodatno je rasvjetljen usporedbom modela nominalno jednakih anuiteta (koji je korišten u Programu) i modela rastućih anuiteta jednake realne vrijednosti. Na kraju se analiziraju i hipotetički scenariji duljeg prikupljanja sredstava. Jedan je od njih sličan slovenskom slučaju (opisuje što bi bilo da smo ranije počeli), a drugi scenarij analizira hipotetičko produljenje radnog vijeka elektrane. Posebno je raspravljen odnos financiranja kakvo preporuča Program, i koraka koji su do sada poduzeti za ostvarivanje tih preporuka u Hrvatskoj. Prema procjeni iz Programa, Hrvatska bi trebala tijekom 2004. do uključivo 2022. godine izdvajati oko pola eurocenta po kWh struje koju dobiva iz Krškog, i to u svoj fond za razgradnju koji uspješnim poslovanjem oplođuje ta sredstva. No, prema uredbi Hrvatske vlade, preporučeni se iznos uplaćuje u državni proračun (i to uz kašnjenje početnih uplata), a fond još nije osnovan. Nepouzdanost procjena Programa o visini izdvajanja u tehnološkom je pogledu mala, i ne prelazi 20%. No, eventualne promjene pretpostavljenih financijskih parametara (u okviru analiziranog raspona) mogle bi zahtijevati znatno povećanje procijenjenih izdvajanja, u najgorim okolnostima čak i preko 100%. Primjerice, ako bi se kroz duže vrijeme zadržao sadašnji nepovoljni odnos prosječne inflacije i dugoročnih kamata iz europskih statistika, trebalo bi uskoro implementirati veći dio toga poskupljenja. Nasuprot tome, hipotetičko produljenje radnog vijeka Krškog za 20 godina umanjilo bi, prema vrlo konzervativnoj procjeni, relativnu vrijednost potrebnih godišnjih izdvajanja približno za jednu četvrtinu.

fond za razgradnju ; NE Krško ; troškovi razgradnje

nije evidentirano