hrvatski

Rigosoli otoka Raba

U radu su analizirana svojstva antropogenih tala otoka Raba ukupne površine 543 ha, izvršena je njihova klasifikacija i utvrđen prostorni raspored u svrhu vrednovanja, planiranja korištenja i zaštite tla. Promjene prirodnih tala nastale krčenjem, dubokom obradom, ravnanjem i terasiranjem, gnojidbom i izmjenom vodnoga režima su prepoznatljive i stoga su tla klasificirana kao rigosoli. U strukturi korištenja dominiraju pašnjaci, zatim tradicionalne mediteranske kulture vinogradi, maslinici i voćnjaci, te oranice i vrtovi. Istraživanja su pokazala da antropogeni procesi često ne uzrokuju dramatične morfološke promjene, ali modificiraju neka kemijska i fizikalna svojstva značajna za gospodarenje tlom. Temeljne značajke i varijabilnost tala definirani su raznovrsnošću matične podloge (eocenski sedimenti – fliš i kvartarni nanosi: šljunkoviti deluvij i breče, te eolski pijesak) i geomorfološko-hidrološkim prilikama, te snažnim i dugotrajnim utjecajem čovjeka. Kao kriterij za klasifikaciju rigosola koristili smo svojstva bitna za njihovo korištenje: dubinu, teksturu i dreniranost tla, karbonatnost, te sadržaj humusa i hranjiva. Prikaz tala dat je temeljem terenskih pedokartografskih i laboratorijskih analiza 78 uzoraka tla uzetih iz 33 pedološka profila. Izrađena je pedološka karta M=1:25 K. U zaključku su date preporuke za unapređenje korištenja poljoprivrednog tla.

rigosoli, tlo, kalsifikacija, Rab

nije evidentirano