hrvatski

Promjene zdravstvenog fitnesa studentica Sveučilišta u Osijeku pod utjecajem eksperimentalnog programa teorijske nastave tjelesne i zdravstvene kulture

Osnovni cilj ovog istraživanja bio je provjeriti utjecaj eksperimentalnoga programa implementirane teorijske nastave tjelesne i zdravstvene kulture na promjene zdravstvenoga fitnesa studentica Sveučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku. Također, ispitan je utjecaj eksperimentalnoga programa i na razinu intrinzične motivacije, tjelesne aktivnosti te zadovoljstvo tjelesnim izgledom i spremnost na promjenu ponašanja povezanih s redovitim vježbanjem. Usvajanje teorijskih informacija o mogućim promjenama antropoloških obilježja, usvajanje teorijskih znanja u svrhu osposobljavanja za samostalno vježbanje te važnost kvalitetne prehrane, samo su neke od zadaća tjelesne i zdravstvene kulture u visokome obrazovanju. Osnovna pretpostavka u ovom radu bila je da će eksperimentalni program s implementiranim teorijskim predavanjima potaknuti studentice i izvan nastave na aktivniji način života te na rekreativno uključivanje u sportske aktivnosti, prihvaćanje zdravijih prehrambenih navika i pozitivnu promjenu predodžbe o vlastitome tijelu za razliku od redovite nastave tjelesne i zdravstvene kulture. Eksperimentalni program provodio se tijekom jedne nastavne godine, a u njemu su sudjelovale studentice 1. godine Odjela za matematiku, kemiju i fiziku (N=84), podijeljene u eksperimentalnu (N=42) i kontrolnu (N=42) skupinu. Obje skupine studentica pohađale su nastavu tjelesne i zdravstvene kulture, ali po djelomično različitim programima. Studentice kontrolne skupine pohađale su redovitu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture u trajanju od 90 minuta jednom na tjedan. Studentice eksperimentalne skupine u okviru redovite nastave, koja se također odvijala 90 minuta jednom na tjedan, unutar svakog drugog sata slušale su teorijsko predavanje od 30 minuta na određenu temu. U cilju prikupljanja podataka sva mjerenja provedena su u dvjema vremenskim točkama, a učinci programa provjeravali su se na kraju drugoga semestra. Za procjenu sastavnica zdravstvenoga fitnesa provedena su mjerenja mišićne izdržljivosti, mišićne jakosti, fleksibilnosti, kardiorespiratorne izdržljivosti i antropometrijskih obilježja. Upotrebljeni su još Upitnik intrinzične motivacije, Stunkardova skala percepcije tjelesnog izgleda slikovnim podražajima, Međunarodni upitnik tjelesne aktivnosti – kratka verzija i Skala za mjerenje procesa spremnosti na promjenu ponašanja povezanih s tjelesnim vježbanjem. Rezultati su pokazali da dva različita nastavna programa izazivaju različite promjene, no statistička značajnost utvrđena je u manjem broju varijabli. Nakon provedenoga eksperimentalnog programa zabilježeni su jednaki napredci u većem broju varijabli zdravstvenoga fitnesa, intrinzičnoj motivaciji, zadovoljstvu tjelesnim izgledom i spremnosti na promjenu ponašanja povezanih s vježbanjem. Rezultati su pokazali statistički značajan napredak eksperimentalne skupine u odnosu na kontrolnu skupinu u varijablama zdravstvenoga fitnesa, kao što su mišićna i kardiorespiratorna izdržljivost, dok su rezultati kontrolne skupine pokazali statistički značajno veći napredak u jednoj od domena tjelesne aktivnosti, a to je svakodnevno hodanje. Razdoblje kasne adolescencije, koje većim dijelom odgovara posljednjoj etapi sustava obrazovanja u Republici Hrvatskoj, daje brojne mogućnosti za djelovanja na promjenu zdravstveno nepoželjnoga ponašanja. Zbog toga su nužne različite intervencije kojima bi se pokušalo utjecati na povećanje razine tjelesne aktivnosti, redovitost tjelovježbe i promjenu sjedilačkih životnih navika studentica.

zdravstveni fitnes, intrinzična motivacija, zadovoljstvo tjelesnim izgledom, tjelesna aktivnost, spremnost na promjenu ponašanja povezanih s vježbanjem, studentice

nije evidentirano