hrvatski

Suočavanje s akademskim stresom i slobodno vrijeme učenika

Cilj ovog istraživanja bio je ispitati mogu li učenici biti klasificirani u grupe ovisno o tome kako provode slobodno vrijeme i ispitati odnos između strategija suočavanja s akademskim stresom i načina provođenja slobodnog vremena. 455 učenika osnovne i srednje škole obgovorilo je na upitnik Strategije suočavanja s neuspjehom u školi i Upitnik o načinu provođenja slobodnog vremena. Primijenjena je klaster analiza kako bi se učenici klasificirali na temelju odgovora u Upitniku o načinu provođenja slobodnog vremena. Dobivena su četiri klastera ispitanika. Prvi klaster obuhvaća učenike koji najviše slobodnog vremena provode u zabavi. To je najstarija skupina koja ima najlošiji školski uspjeh i najniži rezultat na strategiji rješavanja problema. Drugi klaster čine učenici koji svim aktivnostima u slobodnom vremenu posvećuju manje vremena. Tu skupinu čine mlađi učenici boljeg školskog uspjeha. Kada dobiju lošu ocjenu, najmanje traže socijalnu podršku i najmanje se oslanjaju na strategiju zaboravljanja. Treći klaster čine učenici koji najviše slobodnog vremena provode u čitanju knjiga i odlascima u kazališta. Ta skupina obuhvaća starije učenike prosječnog školskog uspjeha, sklonih traženju socijalne podrške od prijatelja i roditelja. Oni također nisu skloni zaboravljanju loše ocjene. Četvrti klaster obuhvaća učenike koji su najmanje skloni socijalno nepoželjnim oblicima zabave, a najviše vremena provode u sportskim aktivnostima. Ta je grupa učenika najmlađa i ima najbolji školski uspjeh, a u svim strategijama suočavanja s akademskim stresom (osim emocionalnih reakcija) ima najviši rezultat.

Suočavanje s akademskim stresom; slobodno vrijeme

nije evidentirano