hrvatski

Prilog poznavanju šumske vegetacije u Istri

Istra kao najveći Hrvatski poluotok iznimno je zanimljiva za proučavanje flore, zbog toga što njenu vegetaciju čini mnoštvo biljnih zajednica na geografski malom području. Specifičan je njen položaj na granici dvaju biogeografskih regija, mediteranske i kontinentalne. Velika raznolikost biljnih vrsta i zajednica daje posebnost i vrijednost ovome području, ali isto tako znači potrebu velikoga broja znanstvenih istraživanja kako bi se ista vegetacija jasno definirala, usporedila i sistematizirala. U skladu s ciljevima ovoga rada napravljena je obrada i analiza svih radova koji su vezani za istraživanja šumske vegetacije na području Istre. Obradom svih radova koji su se bavili vegetacijskim istraživanjima Istre, došlo se do pregleda svih istraživanja po fitocenološkim zajednicama. Istarska vegetacija opisana je na temelju fitocenoloških snimaka, u vremenskom razdoblju od 1958. godine do 2016. godine. As. Fraxino orni-Quercetum ilicis (61 snimak), as. Seslerio autumnalis-Fagetum sylvaticae (83 snimka), as. Ranunculo platanifolii-Fagetum (32 snimka) područje Motovunske šume (23 snimka), te as. Helleboro multifidi- Castanetum sativae (18) najsustavnije su istražena, dok su as. Querco pubescenti- Carpinetum orientalis (6 snimaka), as. Aristolochio luteae-Quercetum pubescentis (5 snimaka), as. Seslerio autumnalis-Quercetum petraeae (bez snimka) as. Potentillo albae-Quercetum pubescentis (3 snimka), as. Molinio arundianaceae- Quercetum pubescentis (15 snimaka) as. Anemoni nemorosae-Carpinetum betuli (5 snimaka), slabije istražene.

Istra, šumska vegetacija, mediteranska regija, kontinentalna regija

nije evidentirano