hrvatski

Tipologija i tehnologija izrade rimskih koštanih predmeta na području Donje Panonije na primjeru nalaza iz Murse, sv. I i II.

U ovoj doktorskoj disertaciji obradit ćemo 1222 predmeta iz Murse, izrađena od koštane sirovine (kost, rog, rogovlje i bjelokost), koji se čuvaju u Zbirci rimskih koštanih predmeta Muzeja Slavonije u Osijeku. Zbirka se najvećim dijelom sastoji od ukosnica i različitih tipova igala, kao što je to slučaj na većini rimskih lokaliteta. Zatim slijede žetoni, spatule i štapići, drške noževa i ostalih kućanskih utenzilija, pribor za tkanje, dijelovi namještaja, češljevi, sirovina, poluproizvodi i otpaci od proizvodnje i dr. Ova disertacija imala je dva primarna i jedan sekundarni cilj. Prvi primarni cilj je bila izrada tipologije gore spomenutih rimskih koštanih nalaza iz Murse i to na osnovu korištenja komparativne metode koja se uspješno koristi u arheološkoj znanosti. Nakon detaljnog pregleda materijal smo podijelili u 11 grupa prema funkciji, unutar kojih su predmeti podijeljeni prema tipu predmeta. Kataloškom, a potom i statističkom, obradom nalaza došli smo do rezultata kako je najbrojnija grupa nalaza ona Nakita, koja čini 52, 54% obrađenih nalaza iz Murse, zatim slijedi grupa Predmeta za obradu tekstila s 20, 05% zastupljenosti, dok je treća najveća grupa ona Igala ili ukosnica neutvrđene tipološke pripadnosti (12, 52%). Drugi primarni cilj je bila analiza tehnologije proizvodnje, gdje smo se posebno osvrnuli na analitičku tehniku chaîne opératoire tzv. lanac operacija, koja rekonstruira proizvodni proces predmeta od nabave sirovine, pripreme sirovine, preko obrade, korištenja finalnog proizvoda pa sve do odbacivanja predmeta. Ovom smo se analitičkom tehnikom i mi služili pri analizi koštanih nalaza iz Murse. Posebno smo poglavlje posvetili radionicama za obradu kosti s naglaskom na one u Donjoj Panoniji. Kronološki smo identificirali većinu predmeta te zaključili kako najveći broj tipova započinje u 1. stoljeću s trajanjem do u 5. stoljeće, s izuzetkom češljeva čija se tipologija nastavlja duboko u srednji vijek. Provedbom prethodno spomenutih ciljeva mogao se ostvariti uvjet za postavljanje hipoteze o postojanju radionica/e za obradu kosti u Mursi. Brojnost nalaza iz Murse nije dovoljna kako bi se na jednom mjestu ubicirala radionica, jer svi poluproizvodi nisu pronađeni na istome mjestu, nisu utvrđeni arheološki dokazi o lokaciji radionice/a za obradu kosti u vidu ostataka građevina, a uz sirovinu i poluproizvode nije pronađen alat, ognjišta ili otpadne jame s radioničkim otpadom. No brojnost obrađenih predmeta iznimno je visok što samo po sebi implicira postojanje lokalne radionice za obradu koštanih predmeta čija je produkcija bila namjenjena uporabi među lokalnom populacijom.

Sirovine, kost, rog, rogovlje, bjelokost, radionice za obradu kosti, tehnologija, chaîne opératoire, tipologija, Donja Panonija

nije evidentirano