hrvatski

Proizvodnja bioetanola na blago kiselinskim hidrolizatima pšenične slame dobivenim pomoću sumporne kiseline u različitim mjerilima

Kako bi se ispitao utjecaj temperature na uspješnost procesa predobrade pšenične slame s 0, 5 % sumpornom kiselinom u visokotlačnom reaktoru, procesi predobrade provedeni su na temperaturama od 150 oC, 160 oC, 170 oC, 180 oC, 190 oC i 200 oC uz konstantno vrijeme zadržavanja (tz) od 5 minuta. Najviša koncentracija ksiloze (13, 0154 g L-1) ostvarena je pri temperaturi od 160 oC, a glukoze (4, 7257 g L-1) na temperaturi od 200 oC. Kako bi se ispitao učinak vremena zadržavanja na uspješnost procesa, primjenjena su vremena zadržavanja od 1 i 10 minuta na tri temperature: 160, 180 i 200 oC. Najveći maseni udio glukana uočen je predobradom na 200 oC i tz = 10 min i iznosi 30, 42 %, a ksilana na temperaturi od 160 oC i tz =5 min i iznosi 68, 64 %. Analizom sastava hidrolizata odabrano je 5 različitih hidrolizata za usporedbu rasta i proizvodnje etanola u Erlenmeyer tikvicama pomoću dva soja kvasca S. cerevisiae: (1) divlji soj i soj Y9. Najveća uspješnost procesa proizvodnje etanola zabilježena je kod uzgoja soja Y9 na hidrolizatu dobivenom predobradom na temperaturi od 180 oC i vremenu zadržavanja od 10 minuta pri čemu je ostvarena produktivnost od 0, 045 g L-1 h-1 i efikasnost od 43, 25 %. Na istom hidrolizatu proveden je uzgoj kvasca soj Y9 i u poluindustrijskom mjerilu tj. horizontalnom rotirajućem cijevnom bioreaktoru pri čemu je dobivena produktivnost od 0, 143 g L-1 h-1 i efikasnost od 64, 01 %.

etanol, pšenična slama, kiselinska predobrada, Saccharomyces cerevisiae, različita mjerila

nije evidentirano