Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 894854

Primjena teorija igara u poslovanju


Frljić, Patrik
Primjena teorija igara u poslovanju 2017., diplomski rad, diplomski, Ekonomski fakultet, Rijeka


Naslov
Primjena teorija igara u poslovanju
(Application of game theory in business)

Autori
Frljić, Patrik

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Ekonomski fakultet

Mjesto
Rijeka

Datum
28.09

Godina
2017

Stranica
58

Mentor
Rupčić, Nataša

Neposredni voditelj
Rupčić, Nataša

Ključne riječi
Teorija igara, menadžment, odlučivanje,
(Game theory, management, decision-making)

Sažetak
Poslovanje u 21. stoljeću karakteristično je po dinamičnosti i menadžeri poduzeća prisiljeni su stalno se prilagođavati promjenama što je na oligopolističkim tržištima dodatno otežano zbog velike međuovisnosti poduzeća. Opstanak na tržištu i ostvarivanje dobiti osnovni su ciljevi svakog poduzeća, stoga je na menadžmentu poduzeća velika odgovornost pri donošenju odluka. Konstantne promjene povećavaju kompleksnost donošenja menadžerskih odluka, što povećava potrebu poznavanja teorije igara kao alata za učinkovito donošenje menadžerskih odluka u uvjetima velike međuovisnosti. U situacijama poput menadžerskog odlučivanja o ulasku poduzeća na tržište ističe se važnost znanja i iskustva menadžmenta u procjenjivanju vjerojatnosti ostvarenja prijetnja drugih poduzeća. Situacije poput menadžerskog odlučivanja o cijeni proizvoda koje se beskonačno ponavlja zahtjevaju odabir strategije okidača kojom se igrači kažnjavaju zbog promjene strategije. Primjerima određivanja cijene dvoje trgovaca, zatim i CocaCole i PepsiCo dokazalo se da, u jednokratnim igrama, zbog nepovjerenja u poteze drugih i mogućeg kažnjavanja, menadžeri poduzeća odabiru niske cijene i time ostvaruju manje koristi od odabira visoke cijene. Zatvorenikova dvojba pruža okvir za razumijevanje načina postizanja ravnoteže između suradnje i natjecanja, što može biti korisno za strateško donošenje odluka. Pokazuje da se, u situacijama kada se igrači brinu samo za vlastite interese, ostvaruju ishodi koji su lošiji od onih koji bi se postigli obostranom suradnjom. U situacijama kada su igre beskonačno iterirane, moguće su tajni dogovori menadžera poduzeća o zajedničkom zaračunavanju visokih cijena kako bi ostvarili veće koristi. Primjer OPEC-a pokazuje da je u nekim slučajevima i pod određenim pravilima suradnja igrača moguća zbog čega igrači zajedno povećavajući cijene ostvaruju veće koristi. OPEC je dozvoljeni kartel koji ima cilj koordinirati cijenu nafte kako bi izbjegli fluktuacije u cijeni koje mogu utjecati na gospodarstva, kako na proizvođače tako i na potrošače. Redoslijed odigravanja poteza određuje smjer odvijanja igre, ali nije nužno da prvi igrač uvijek ostvaruje prednosti. Prednost strategije prvog poteza implicira da menadžment u potpunosti razumije poslovanje poduzeća, te da prepoznaje probleme korisnika određenog proizvoda/usluge, pritom nudeći rješenja. Poduzeća koja su prva na potezu često mogu prepoznati probleme kupaca, no nekad žele samo biti prvi na tržištu i od toga profitirati, pa se poduzeća koja su druga na potezu javljaju sa potencijalnim rješenjima i unaprjeđenjima što je dokazano na primjerima Apple-a i Google AdWordsa. U ovom diplomskom radu dokazana je hipoteza koja je ujedno i zaključak: primjena načela teorije igara pri donošenju menadžerskih odluka može povećati njihovu kvalitetu u smislu maksimizacije ostvarenih koristi. Teorija igara je kvalitetan alat za donošenje menadžerskih odluka u uvjetima velike međuovisnosti poduzeća u smislu maksimizacije ostvarenih koristi.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Ekonomija



POVEZANOST RADA


Ustanove
Ekonomski fakultet, Rijeka