Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Fitocenološke značajke Motovunske šume u Istri (CROSBI ID 413118)

Ocjenski rad | diplomski rad

Korijan, Patrik Fitocenološke značajke Motovunske šume u Istri / Vukelić, Joso (mentor); Zagreb, . 2016

Podaci o odgovornosti

Korijan, Patrik

Vukelić, Joso

hrvatski

Fitocenološke značajke Motovunske šume u Istri

Motovunska šuma u Istri posljednja je sačuvana poplavna šuma hrasta lužnjaka i poljskog jasena u sredozemnom području u RH. U prošlosti je u više navrata fitocenološki istraživana i obuhvaćena jednom zajednicom. Cilj istraživanja je fitocenološki snimiti sastojine u posebnom rezervatu šumske vegetacije "Motovunska šuma" na temelju standardne srednjoeuropske škole (Braun- Blanquet, 1964) te međusobno usporediti istraživane sastojine. Terenski dio istraživanja obuhvatio je izradu 20 fitocenoloških snimaka na različitim lokacijama. Ukupno je utvrđeno 76 biljnih vrsta, odnosno 27 vrsta prosječno po snimku. Dobiveni podatci analitički su obrađeni, provedena je statistička analiza i međusobna usporedba flornog sastava. Utvrdili smo da se Motovunska šuma ne može obuhvatiti samo s jednom asocijacijom, statističke analize pokazale su raščlanjivanje u tri skupine. Grupa snimaka br. 1 predstavlja najvlažniji tip staništa unutar Motovunske šume, najzastupljenije su vrste vrlo vlažnih i močvarnih staništa. Kao razlikovne vrste izdvajaju se Carex riparia, Rubus caesius, Cardamine pratensis, Lycopus europaeus, Rumex sanguineus, Galium palustre, Ranunculus repens, Leucojum aestivum i Valeriana dioica. Druga grupa snimaka predstavlja najrasprostranjeniji stanišni tip koji zauzima srednje položaje između mokrog tipa 1 i najsušeg tipa 3. Za razlikovne vrste određene su Ligustrum vulgare, Rhamnus chatartica, Viburnum opulus i Circaea lutetiana. Treća grupa snimaka predstavlja najviša i najsuša staništa uz staro korito rijeke Mirne. Kao razlikovne vrste ističu se Vinca minor, Listera ovata, Symphytum tuberosum, Lamium galeobdolon, Arum italicum, Allium ursinum i Euphorbia amygdaloides. Na temelju statističke analize ekoindikatorskih vrijednosti pojedinih biljnih vrsta zaključujemo da grupu 1 karakteriziraju vrste koje indiciraju heliofilna, topla i izrazito vlažna staništa. Grupa 3 karakterizirana je skiofilnim vrstama hladnijih i suših staništa, dok grupa 2 pokazuje prijelazne uvjete između njih.

Motovunska šuma, šumska vegetacija, florni sastav

nije evidentirano

engleski

Phytocoenological features of Motovun forest in Istria

nije evidentirano

Motovun forest, forest vegetation, floristic composition

nije evidentirano

Podaci o izdanju

36

01.07.2016.

obranjeno

Podaci o ustanovi koja je dodijelila akademski stupanj

Zagreb

Povezanost rada

Šumarstvo