hrvatski

Primjena pčelarenja i apiterapije u poboljšanju kvalitete života starijih osoba i osoba s invaliditetom

Iako je primjena pčelarstva i apiterapije poznata i predstavljena već od davnina, terapijski učinak rada s pčelama u području poboljšanja kvalitete života i dalje je slabo razmatran. Stoga je cilj ovog istražiavnja bio ispitati utjecaj pčelarenja i apiterapije na pojedine aspekte kvalitete života (zdravlje, materijalno blagostanje, psihološko blagostanje i socijalni odnosi) u osoba starije životne dobi i osoba s invaliditetom kao i utvrđivanje razlika u dobivenim rezultatima s obzirom na kronlošku dob i prisutnost invaliditeta među sudionicima istraživanja. U tu svrhu konstruiran je i primjenjen anketni upitnik koji uključuje procjenu sociodemografskih podataka, zdravstvenog stanja te doživljaja pčelarenja i apiterapije od strane sudionika istraživanja a povezan s determinantama kvalitete života (zdravlje, materijalno blagostanje, psihološko blagostanje i socijlni odnosi). Istraživanje je provedeno na uzorku od 117 sudionika (83, 8% muškaraca i 13, 7% žena), prosječne kronološke dobi 50, 74 godine (raspon od 21 do 93 godine). 95 ispitanika je bilo mlađe od 65 godina, a 22 ispitanika ima 65 ili više godina. U istraživanju je sudjelovalo 41% ispitanika bez teškoća te 59% s nekom vrstom teškoća. Rezultati dobiveni u istraživanju pokazali su da ispitanici procjenjuju pčelarstvo opuštajuće (89, 7%), kao oblik tjelesne aktivnosti (76, 9%), te kao bijeg od svakodnevnih problema (81, 2%). 82, 1% ispitanika koristi vlastite pčelinje proizvode za prevenciju ali i za liječenje. Također je 71, 8% ispitanika naglasilo da pčelarstvo podržava njihovu socijlanu komunikaciju (interakciju). Neki ispitanici (30, 7%) bavili su se pčelarstvom iz financijskih razloga. Ispitanici mlađi od 40 godina bili su znatno više uključeni u pčelartsvo zbog financijskih razloga nego ispitanici u dobi od 41 do 55 godina (p=0, 011), dok stariji ispitanici (56-70 godina) pčelarstvo više doživljavaju kao mjesto za druženje i razmjenu iskustava u odnosu na mlađe ispitanike (mlađi od 40 godina). Mlađe osobe s invaliditetom (mlađi od 40 godina) također češće rade s pčelama iz financijskih razloga u odnosu na starije osobe s invaliditeto (56-70 godina). Osobama starijim od 65 godina bez invaliditeta statistički značajno više boravak i rad s pčelama služi kao oblik razgibavanja, odnosno fizičke aktivnosti u odnosu na osobe s invaliditetom starije od 65 godina (p=0, 037). Deskriptivna analiza podataka pokazala je da bi pčelartsvo moglo poboljšati opuštanje, zadovoljstvo, socijalne beneficije, financijske prihode, socijalne kontakte i fizičku aktivnost u starijih osoba i osoba s invaliditetom. Potrebno je provesti dodatna istraživanja usmjerena na prepoznavanje specifičnih potreba sudionika uključenih u pčelarstvo, kao i prilagodbu specifičnih pristupa i alata potrebnih za rad u pčelinjaku. U skladu s tim nalazima može se osigurati odgovarajući program obrazovanja koji pridonosi boljem uključivanju starijih osoba i osoba s invaliditetom u svijet pčelartsva i apiterapije. Ta područja djelovanja mogu poboljšati psihološki, fizički i zdravstveni status sudionika koji se može odraziti na poboljšanje kvalitete života u ovih populacija.

pčelarenje ; apiterapija ; osobe s invaliditetom ; kvaliteta života

nije evidentirano