hrvatski

Florističko-vegetacijske značajke šuma hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) u Lici

Fitocenološko istraživanje sastojina hrasta lužnjaka na povremeno poplavnim i mokrim staništima Like provedeno je prema principima standardne Braun-Blanquetove metode (1964). Svrha istraživanja sastojina hrasta lužnjaka na Dinarskom području bila je analizirati njihov florni sastav, nomenklaturno i sintaksonomski ih pobliže odrediti i usporediti sa sličnim sastojinama iz ostalog dijela Hrvatske. Istraživanja su provedena na tri lokaliteta (Premužno jezero, Crno jezero i Ličko polje). Rezultati obuhvaćaju analitičke tablice i analizu flornog sastava snimljenih sastojina na temelju trinaest fitocenoloških ploha, te njihovu usporedbu sa hrastovo-grabovim sastojinama iz panonskog dijela Hrvatske. Na temelju analize zaključili smo da se istražene sastojine mogu uključiti u asocijaciju Carpino betuli-Quercetum roboris, ustanovljenu i šire opisanu u panonskom dijelu Hrvatske. U odnosu na hrastovo-grabove šume panonske Hrvatske, u istraživanim sastojinama su prisutne vrste Fraxinus excelsior, Abies alba, Viburnum lantana, Berberis vulgaris, Sorbus torminalis, Asparagus tenuifolius, Asplenium trichomanes, Acer pseudoplatanus, Carex spicata, Carex hirta, Cardaminopsis arenosa, Ornithogalum pyramidale i druge. S druge strane u njima izostaju brojni elementi panonskih šuma hrasta lužnjaka i običnoga graba, prije svega Fraxinus angustifolia, Veronica montana, Vinca minor, Ruscus aculeatus, Galium odoratum, Dryopteris filix-mas, Sanicula europaea, Crataegus laevigata, Oxalis acetosella, a nismo evidentirali ni česte vrste vlažnih i mokrih staništa Carex remota, C. brizoides i Glechoma hederacea. Razlike u flornom sastavu posljedica su biogeografskog položaja uspoređivanih šuma, njihovih ekoloških značajki – ponajprije u režimu vlaženja, geomorfologiji terena, nadmorskoj visini, makroklimi i antropogenom utjecaju. Budući da se istraživane sastojine razlikuju od panonskih hrastovo-grabovih šuma, potrebno ih je istražiti i na ostalim lokalitetima u Dinaridima i u nomenklaturno-sintaksonomskom smislu odgovarajuće klasificirati. Zbog jedinstvenosti, sastojine u Premužnom i Crnom jezeru treba proglasiti šumama posebne namjene i odgovarajućim postupcima osigurati njihov opstanak.

hrast lužnjak, Lika, florni sastav, vegetacijska struktura

nije evidentirano