hrvatski

Bioraznolikost korovnih staništa u Hrvatskoj

Hrvatska je zbog specifičnog geografskog položaja te karakterističnih ekoloških, klimatskih i geomorfoloških prilika po bioraznolikosti jedna od najbogatijih zemalja Europe. Posljednjih nekoliko desetljeća širi se intenzivna poljoprivredna proizvodnja koja, među ostalim, dovodi i do gubitka bioraznolikosti. Tradicionalne korovne vrste posebno su ugrožene jer rastu pretežno na poljoprivrednim površinama. Jedan od ciljeva ovog rada bio je izraditi pregled korovnih staništa u Hrvatskoj prema najnovijim istraživanjima te pripadajućih korovnih vrsta. Korovna vegetacija spada pod antropogenu ili sinantropsku vegetaciju te uz izvorne domaće vrste, sadrži i mnoge strane vrste, slučajno ili namjerno unesene. Na osnovi korištene literature utvrđeno je da korovna vegetacija Hrvatske obuhvaća dva razreda (Papaveretea rhoeadis S. Brullo et al. 2001 i Digitario sanguinalis-Eragrostietea minoris Mucina, Lososová et Šilc in Mucina et al. 2016) te tri reda, četiri sveze i devet asocijacija. Broj korovnih zajednica vjerojatno je i veći jer korovna vegetacija nije u potpunosti istražena u Hrvatskoj. Brojni su razlozi ugroženosti korovnih staništa, a od njih se posebno ističu: pretjerana uporaba pesticida, strane invazivne vrste, pretjerana uporaba mineralnih gnojiva i ostalih agrokemikalija, razna onečišćenja (zraka, vode, tla), uporaba teške poljoprivredne mehanizacije i dr. Iako su neki pozitivni pomaci u Hrvatskoj učinjeni, za očuvanje bioraznolikosti potrebno je napraviti više. Najbitnije bi bilo: smanjiti upotrebu pesticida (najštetnije od njih zabraniti), spriječiti širenje stranih invazivnih vrsta i smanjiti njihov štetan utjecaj te uložiti veća sredstva u razvoj ekološke poljoprivrede.

korovi, korovna staništa, bioraznolikost, poljoprivreda

nije evidentirano