hrvatski

Ispitna anksioznost i percepcija nastavnog procesa: spolne razlike i odnos sa školskim postignućem

Ispitna anksioznost predstavlja neugodno emocionalno stanje koje se javlja prije, za vrijeme i nakon ispitnih situacija, a sastoji se od kognitivne i fiziološke komponentne. Kognitivna komponentna odnosi se na ometajuće misli koje interferiraju s uratkom u ispitnoj situaciji (npr. očekivanje lošeg postignuća, zabrinutost oko reakcija roditelja na loše postignuće). Fiziološka komponentna uključuje fiziološke reakcije u ispitnim situacijama (npr. drhtanje ruku, crvenilo, ubrzan rad srca). Ispitna anksioznost povezana je s obilježjima školskog okruženja i nastavnog procesa, a može se u većoj mjeri manifestirati kod učenika koji su osobito vulnerabilni za pojavu anksioznosti općenito, primjerice kod djevojaka. Stoga je naš prvi cilj bio provjeriti spolne razlike u percepciji nastavnog procesa, odnosno u zadovoljstvu različitim aspektima nastavnog procesa i njihovoj stresnosti, te u ispitnoj anksioznosti. Nadalje, budući da su istraživanja pokazala da učenici s izraženom ispitnom anksioznošću imaju i lošije školsko postignuće, naš drugi cilj bio je provjeriti predviđa li ispitna anksioznost školsko postignuće, i to povrh sociodemografskih obilježja, osnovnih motivacijskih sustava učenika (osjetljivost na potkrepljenje) te percepcije nastavnog procesa. U istraživanju je sudjelovalo 858 učenika iz sva četiri razreda jedne prirodoslovno- matematičke gimnazije u Zagrebu. Učenici su odgovarali na sociodemografska pitanja i izvijestili o školskom uspjehu na kraju prošle školske godine, a ispitane su i njihove procjene zadovoljstva pojedinim aspektima škole i akademskog stresa, ispitna anksioznost i osjetljivost na potkrepljenje. Rezultati istraživanja pokazali su da djevojke percipiraju usmene i pismene provjere znanja, domaće zadaće i količinu školskih obaveza stresnijima od mladića. Djevojke su općenito manje zadovoljne školom od mladića te imaju izraženije obje komponente ispitne anksioznosti. Nadalje, ispitna anksioznost je statistički značajno doprinijela predviđanju školskog postignuća povrh sociodemografskih obilježja, motivacijskih sustava i percepcije nastavnog procesa. Pritom samostalni doprinos ima kognitivna komponentna, ne i fiziološka, odnosno učenici s izraženijom zabrinutosti vezanoj uz školu imaju lošije školsko postignuće.

ispitna anksioznost ; nastavni proces ; spolne razlike ; školsko postignuće, osjetljivost na potkrepljenje

nije evidentirano