hrvatski

Promjene u kemijskom sastavu i reološkim svojstvima pšenice tijekom skladištenja

Pšenica (Triticum aestivum L.) jedna je od najvažnijih ratarskih kultura u Hrvatskoj. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, površina pod kojom je uzgajana pšenica u 2016. godini iznosi 150 tisuća hektara. Prosječan prinos se kreće oko 5 tona po hektaru. Pšenica se nikada ne melje odmah nakon žetve već treba proći određeni broj dana odležavanja u skladištu. Taj period se naziva posliježetveno dozrijevanje. Tijekom skladištenja zrna pšenice određeni čimbenici mogu pozitivno, ali i negativno utjecati na kakvoću pšenice koja je namijenjena za preradu u mlinske proizvode. Također, tijekom skladištenja dolazi do promjene reoloških svojstava odnosno poboljšava se kakvoća brašna i tijesta. Cilj ovog završnog rada je korištenjem dostupne literature utvrditi koji čimbenici i na koji način utječu na promjenu ugljikohidrata, masti i proteina tijekom skladištenja pšenice te dinamiku poboljšanja reoloških svojstava pšenice od ulaska u skladište do početka prerade.

Pšenica, posliježetveno dozrijevanje, reološka svojstva, kemijski sastav

nije evidentirano