Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 891839

Bazovye emocii v russkom i horvatskom jazykah: konstrukcionnyj podhod


Karl, Dario
Bazovye emocii v russkom i horvatskom jazykah: konstrukcionnyj podhod 2017., diplomski rad, diplomski, Filozofski fakultet, Zagreb


Naslov
Bazovye emocii v russkom i horvatskom jazykah: konstrukcionnyj podhod
(Basic Emotions in Russian and Croatian: A Construction Grammar Approach)

Autori
Karl, Dario

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
13.09.

Godina
2017

Stranica
48

Mentor
Barčot, Branka

Ključne riječi
Konstrukcionnaja grammatika, kognitivnaja lingvistika, konstrukcija, jazyk, jazykovaja praktika, emocii, značenie, opisanie jazyka, metageneralizacija, konceptual'naja struktura, ierarhičeskaja set'
(Konstrukcijska gramatika, kognitivna lingvistika, konstrukcija, jezik, jezična uporaba, emocije, značenje, jezični opis, metageneralizacije, konceptualna struktura, hijerarhijska mreža)

Sažetak
Kognitivna lingvistika se od svojih skromnih početaka u drugoj polovici 70-ih godina 20. stoljeća probila iz velike sjene generativne gramatike i danas je vrlo raširena disciplina te je pronašla svoje izuzetno važno mjesto u kognitivnoj znanosti. Njena interdisciplinarnost omogućava joj oslanjanje na istraživanja drugih disciplina ili ona služi kao oslonac tim istim disciplinama, dok su god postavke o kognitivnoj utemeljenosti ljudske koncetpualizacije izvanjezičnog svijeta i integriranosti jezika s drugim kognitivnim sposobnostima u njenim temeljima. Konstrukcijske gramatike nastale su na teorijskoj osnovi kognitivne lingvistike i teže k potpunom opisu jezika, tj. formalizaciji jezičnih struktura sa značenjem na središnjem mjestu. Unatoč činjenici da u Rusiji postoje mnoga istraživanja i radovi na području kognitivne lingvistike, ta su istraživanja još uvijek usredotočena uglavnom na analize koncepata i teoretiziranje o kategorizaciji izvanjezičnog svijeta. Na Zapadu se konstrukcijske gramatike za to vrijeme vraćaju onome što generativna gramatika nije mogla opisati: kompleksnost, nekompozicionalnost i nedjeljivost značenja idioma, tj. konstrukcija koje u ovoj teoriji imaju jednakopravno mjesto kao i regularni, stalni i apstraktniji jezični izrazi. Ova rad na temelju analize jezične uporabe leksema četiri osnovne ljudske emocije pokazuje kako su ti pojedine konstrukcije bez obzira na svoju shematičnost, specifičnost i složenost uključeni u hijerarhijsku mrežu odnosa, kakav je utjecaj cijelog kognitivnog mehanizma na jezične strukture i kako ta mreža odražava funkcioniranje čovjekova uma.

Izvorni jezik
Rus

Znanstvena područja
Filologija



POVEZANOST RADA


Ustanove
Filozofski fakultet, Zagreb