hrvatski

Kognitivne strategije pri lažiranju odgovora u upitnicima ličnosti

Cilj ovog istraživanja bio je koristeći kvalitativnu i kvantitativnu metodologiju odgovoriti na tri istraživačka problema: 1) Koje kognitivne strategije iskrivljavanja odgovora u upitnicima ličnosti koriste pojedinci u simuliranim i realnim selekcijskim situacijama, 2) Kakav je odnos kognitivnih strategija sa stupnjem iskrivljavanja odgovora u upitnicima ličnosti i 3) Ovisi li izbor i zastupljenost kognitivnih strategija iskrivljavanja o poznavanju zahtjeva posla? U tu svrhu integrirali smo modele koji procese lažiranja odgovaranja pokušavaju objasniti vremenom latencije u jedan zajednički. Polazne pretpostavke u istraživanju bile su da kandidati u simuliranim i realnim uvjetima odgovaranja u različitoj mjeri koriste jednu od tri strategije odgovaranja: strategiju usvojene sheme, strategiju semantičkog uvježbavanja i/ili strategiju sheme o sebi sa shemom o idealnom kandidatu/savršenoj osobi, koje bitno određuju stupanj lažiranja odgovora. Osim toga, očekivani su značajni efekti znanja o poslu na kognitivne procese odgovaranja. U istraživanju su sudjelovale dvije skupine ispitanika: skupina ispitanika studenata menadžmenta (N=100) i skupina kandidata za posao (N=157). Ispitanici studenti menadžmenta ispunjavali su upitnik ličnosti u dvije situacije: situaciji iskrenog odgovaranja i simuliranoj selekcijskoj situaciji. Pri tome je polovica ispitanika u simuliranoj selekciji ispunjavala upitnik za dobro poznati posao, a druga polovica za posao koji ne poznaju. Tijekom simulirane selekcije ispitanici su verbalizirali svoja razmišljanja o načinu ispunjavanja upitnika te po završetku odgovorila na pitanja o idealnom kandidatu i korištenim strategijama. Uzorak kandidata koji su sudjelovali u realnoj selekciji ispunili su upitnik kognitivnih strategija odgovaranja. Rezultati istraživanja pokazali su da ispitanici prilikom odgovaranja na upitniku ličnosti koriste jednu ili više strategija odgovaranja: strategiju usvojene sheme, strategiju semantičkog uvježbavanja, strategiju sheme o sebi sa shemom o idealnom kandidatu/savršenoj osobi, strategiju dosljednosti u odgovorima, strategiju biranja neutralnih odgovora i/ili strategiju iskrenog odgovaranja/odgovaranja u skladu sa shemom o sebi. Od dobivenih kognitivnih strategija, ispitanici u simuliranoj selekciji učestalije su primjenjivali strategije usvojene sheme, semantičkog uvježbavanja te sheme o sebi sa shemom o idealnom kandidatu/savršenoj osobi, dok su oni u realnim uvjetima selekcije strategije iskrenog odgovaranja/odgovaranja u skladu sa shemom o sebi i miješane strategije odgovaranja. U pogledu odnosa kognitivnih strategija i stupnja iskrivljavanja odgovora, rezultati generalno potvrđuju da su strategije sheme o sebi sa shemom o idealnom kandidatu/savršenoj osobi povezane s umjerenim iskrivljavanjem odgovora, a strategije usvojene sheme sa ekstremnim iskrivljavanjem odgovora. Osim toga, dobiveni nalazi ukazuju da ispitanici u simuliranoj selekciji za poznati posao češće usvajaju shemu idealnog kandidata, dok oni u simuliranim uvjetima za nepoznati posao učestalije usvajaju shemu savršene osobe.

kognitivni procesi, stupanj lažiranja odgovora, znanje o poslu

nije evidentirano