Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 890899

Utjecaj lignoceluloznih posliježetvenih ostataka na veličinu samljevenih čestica


Grubor, Mateja; Krička, Tajana; Jurišić, Vanja; Voća, Neven; Bilandžija, Nikola; Leto, Josip; Antonović, Alan; Matin, Ana
Utjecaj lignoceluloznih posliježetvenih ostataka na veličinu samljevenih čestica // Zbornik sažetaka 24. međunarodno savjetovanje Krmiva 2017
Opatija, Hrvatska, 2017. str. /-/ (predavanje, međunarodna recenzija, sažetak, znanstveni)


Naslov
Utjecaj lignoceluloznih posliježetvenih ostataka na veličinu samljevenih čestica
(The influence of lignocelullose postharvest remains on the size of the minced particles)

Autori
Grubor, Mateja ; Krička, Tajana ; Jurišić, Vanja ; Voća, Neven ; Bilandžija, Nikola ; Leto, Josip ; Antonović, Alan ; Matin, Ana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Zbornik sažetaka 24. međunarodno savjetovanje Krmiva 2017 / - , 2017, /-/

Skup
24. međunarodno savjetovanje Krmiva 2017

Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 31.5.2017.-2.6.2017

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
Biomasa, posliježetveni ostaci, lignocelulozni sastav, granulometrijski sastav
(Biomass, postharvest remains, lignocellulosic composition, particles distribution)

Sažetak
Biomasa se može pretvoriti u korisne oblike energije koristeći nekoliko različitih procesa pretvorbe. Izbor procesa ovisi o tipu, svojstvima i količini raspoložive biomase, željenom krajnjem obliku energije, standardima okoliša te isplativosti samog postupka. Najzastupljeniji oblici pretvorbe biomase u energiju je proces izravnog izgaranja. Uz fizikalno-kemijsku različitost biomase, velik utjecaj na izravno izgaranje ima i granulometrijski sastav sirovine koja se spaljuje. Brzina grijanja ovisi o veličini samljevenih čestica, pri čemu se velike čestice zagrijavaju sporije pa je prosječna temperatura čestica niža, a samim time može se očekivati i manji prinos hlapljivih tvari , dok se sitnije čestice zagrijavaju jednoliko. Posliježetveni ostaci kukuruza, pšenice, zobi i ječma pripadaju u biomasu za proizvodnju druge generacije biogoriva i ubrajaju se u sirovine lignoceluloznog sastava (celuloza, hemiceluloza i lignin). Najvažnija svojstva lignocelulozne biomase su vrlo dobra čvrstoća, zapaljivost, biorazgradivost i reaktivnost. Prosječne vrijednosti lignoceluloznog sastava biomase kukuruza, raži i pšenice su 40 – 60 % celuloze, 20 – 40 % hemiceluloze te 10 – 25 % lignina. Lignin pruža čvrstoću strukturi te je biomasa s većim udjelom lignina pogodnija za proizvodnju električne i/ili toplinske energije procesom izravnog izgaranja. Obzirom da lignocelulozni sastav određuje strukturu posliježetvenih ostataka, time određuje i način kidanja te veličinu čestica prilikom mljevenja. U ovom radu prikazan je utjecaj strukture, odnosno lignoceluloznog sastava posliježetvenih ostataka kukuruza, pšenice, zobi i ječma na veličinu samljevenih čestica. Distribucije čestica provedena je prema standardnoj metodi (CEN/TS 15149-1:2009) te je omjer čestica (%) kod kukuruza bio 8, 46 : 36, 82 : 54, 73 , kod pšenice 4, 47 : 58, 06 : 37, 48, zobi 6, 95 : 66, 30 : 26, 75, dok je kod ječma bio 8, 45 : 65, 68 : 25, 86.

Izvorni jezik
Hrvatski, engleski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
2016-14-85
HRZZ-IP-2013-11-3328 - Pretvorba ostataka poljoprivredne proizvodnje i energetskih kultura u energiju i proizvode dodane vrijednosti – proizvodnja bioulja i biougljena (Tajana Krička, )

Ustanove
Šumarski fakultet, Zagreb,
Agronomski fakultet, Zagreb