hrvatski

Tranzicija u odraslo doba djece i mladih iz alternativne skrbi

Za djecu i mlade koji imaju iskustvo života u alternativnoj skrbi, odvojeni od biološke obitelji, proces odrastanja iznimno je zahtjevan jer oni najčešće ostaju bez formalne podrške i funkcionalne socijalne mreže, a suočeni su s nizom izazova samostalnog života. Uvodno su prikazani temeljni teorijski koncepti procesa izlaska iz skrbi i obilježja tranzicije u odraslo doba specifičnih za ovu skupinu mladih. Predstavljeni su rezultati kvalitativnog istraživanja s 23 studenta iz alternativne skrbi koje je provedeno kroz fokusne grupne diskusije u pet sveučilišnih gradova Hrvatske, a koji se odnose na spremnost na otkrivanje iskustava iz skrbi, povezanost skrbi s identitetom, spremnost na traženje pomoći i preporuke za pripremu mladih u skrbi za izlazak i studiranje. Proces odrastanja uključuje i definiranje odnosa prema skrbi kao institucijskom roditelju, što je i vidljivo iz govorenja ili šutnje studenata o tom dijelu života pred drugima. Prethodna iskustava iz javne skrbi i doživljena stigmatizacija u ranijim periodima života utječu na spremnost na otkrivanje iskustava iz skrbi i na stvaranje novih odnosa s drugim ljudima. Spremnost na traženje pomoći i podrške povezana je sa slikom o sebi i načinom na koji je osoba pripremljena za izlazak iz skrbi i tranziciju u odraslo doba te su predstavljene tri različite tendencije: od prihvaćanja skrbi kao vrlo osnažujućeg iskustva nakon kojeg nije potrebno tražiti pomoć, preko poricanja povezanosti prijašnjeg iskustva skrbi s aktualnim životnim okolnostima i potrebe za pomoći, do isticanja iskustva iz skrbi kao značajnog dijela identiteta i traženja pomoći. Studenti daju i niz preporuka mladima iz skrbi koji namjeravaju studirati, odgajateljima i drugim stručnjacima o tome kako pripremiti mlade za studiranje te općenito na pripremu mladih za izlazak iz skrbi i olakšavanje tranzicije u odraslo doba.

alternativna skrb za djecu, odrastanje, studenti iz skrbi, identitet

nije evidentirano