hrvatski

Analiza krutosti kolosijeka

Strogo teoretski i s obzirom na postojeće metode proračuna gornjeg ustroja najprikladniji bi bio uzdužni prag, jer podupire tračnicu po cijeloj dužini. Zbog tehničkih i ekonomskih razloga pokazao se boljim, jeftinijim i lakše izvedivim poprečni prag. Poprečni pragovi se danas većinski koriste i mogu se modelirati za većinu današnjih željezničkih potreba na Winklerovom modelu. U 1920. nova sklonost, kontinuirano zavarenih tračnica, da se izvijaju u vrućim ljetima i lome zimi je postala veliki problem i vodila je prema analizi stabilnosti kolosijeka. Problem je riješen tek 50 godina poslije zahvaljujući radovima Prud'hommea i Kerra. Glavna dinamička opterećenja na tračnicu proizvodila su plosnata mjesta na kotaču vlaka i velika toplina na tračnicu i mjestima spoja tračnica. Prvi put se govori o problemu vozila koje se kreće po gredi, sa posljedičnom mogućnošću "kritične brzine". Jedna od najvažnijih inženjerskih zadaća svakako je prognoziranje ponašanja određene konstrukcije (u ovom slučaju kolosijeka) prije nego navedena konstrukcija bude izvedena. Za to se koristimo matematičkim modelima koji opisuju uzročno- posljedične veze između stanja konstrukcije, njezine strukture i utjecaja koji su to stanje konstrukcije izazvali. Matematički model je zapravo idealizacija konstrukcije koja nam je potrebna jer ne možemo obuhvatiti sve parametre koji utječu na stvarno ponašanje konstrukcije. Ali da bi se u tome uspjelo, vrlo je važno poznavati problematiku koju pokušavamo razjasniti, kako sa stručnog, tako i sa teorijskog stajališta.

Analiza krutosti kolosijeka, sile u kolosijeku, dinamičko opterećenje tračnice, modeli kolosijeka, elastični pričvrsni pribor

nije evidentirano