hrvatski

Stručne kompetencije učitelja u kurikulu umjetničkih područja

Suvremena stremljenja u obrazovanju, s obzirom na globalizaciju u izravnoj su vezi s potrebama znanstveno-tehnološkog napretka, gospodarskim, političkim i socijalnim čimbenicima te određenim sustavom vrijednosti iz kojeg proizlaze odgojno-obrazovni ciljevi u vidu humanističkog pristupa odgoju i obrazovanju. Unapređenje kvalitete odgoja i obrazovanja moguće je jedino uz razvijanje profesionalnih kompetencija učitelja potrebnih za implementaciju humanističkog pristupa u odgoju i obrazovanju. Uloga učitelja iz tradicijskog pristupa kulturi učenja koja se temeljila na prijenosu sadržaja, mijenja se i prilagođava novoj kulturi učenja, usklađenoj s potrebama suvremenog društva, u kojoj se naglašava poticanje aktivnog učenja, odnosno stjecanja i razvoja kompetencija učenika. U umjetničkom području ovaj pristup nastavi omogućava holistički razvoj učeničkih kompetencija, kao što su stvaralaštvo, kreativnost, emocionalna inteligencija, kritičko mišljenje i sposobnosti interpretacije. Kao relevantan teorijski okvir za analizu profesionalnih kompetencija učitelja izabran je Jurčićev (2014) model profesionalnih kompetencija koje obuhvaćaju pedagoške i didaktičke dimenzije profesionalnog djelovanja učitelja. U teorijskom dijelu rada osim detaljna opisa profesionalnih kompetencija učitelja, njegovih pedagoških i didaktičkih dimenzija, objašnjavaju se i analiziraju kurikulumski teorijski okviri, didaktičke i metodičke komponente predmetnog kurikuluma likovne kulture te nacionalni kurikulum umjetničkog područja, uključujući i komparativnu analizu nacionalnih kurikuluma sedam zemalja za nastavni predmet likovna kultura. Glavni cilj empirijskog istraživanja bio je utvrditi primjenjuju li učitelji razredne nastave i nastavnici likovne kulture u osnovnoškolskom obrazovanju odgovarajuće pedagoške i didaktičke kompetencije u poučavanju likovne kulture. Tijek ostvarenja cilja prikazan je kroz teorijski i empirijski dio rada. Empirijsko istraživanje temeljilo se na kvantitativnoj metodologiji koja je obuhvaćala ispitivanje učitelja razredne nastave i nastavnika likovne kulture na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije. Podaci dobiveni anketiranjem obrađeni su metodama deskriptivne i inferencijalne statistike, a za komparativnu analizu kurikuluma u teorijskom dijelu korištena je deskriptivno-neempirijska metoda i rad na dokumentaciji. Empirijski je utvrđeno da se profesionalne kompetencije učitelja, njihove pedagoške i didaktičke dimenzije mogu mjeriti u predmetno-specifičnom kontekstu te da su samoprocjena kompetencija i primjena kompetencija u nastavi likovne kulture u pozitivnoj korelaciji. Dobiveni rezultati empirijskog istraživanja važni su za koncepciju i razvoj modela cjeloživotnog učenja, unutar kojeg bi se trebalo uzimati u obzir praktično iskustvo učitelja kako bi se preciznije odredili pravci za daljnji razvoj profesionalnih kompetencija. Kategorijalne varijable dob i staž imaju veliku ulogu u samoprocjeni kompetencija. Mlađe generacije procjenjuju svoje kompetencije rada s informacijsko-komunikacijskom tehnologijom u nastavi likovne kulture bolje u odnosu na starije generacije, ali samoprocjena svih ostalih kompetencija raste ovisno o dobi i stažu, odnosno profesionalnom iskustvu učitelja. Očekivanje da nastavnici likovne kulture imaju razvijenije didaktičke kompetencije u nastavi likovne kulture u odnosu na učitelje razredne nastave je potvrđeno. Međutim, učitelji razredne nastave samoprocjenjuju svoje sposobnosti integracije i korelacije nastavnog sadržaja predmeta likovna kultura s ostalim predmetima više u odnosu na nastavnike likovne kulture pa se pretpostavlja da je holističko poimanje nastavnog procesa likovne kulture kroz međupredmetnu integraciju i korelaciju prisutno u razrednoj nastavi, ali se smanjuje prelaskom u predmetnu nastavu. Znanstveni je doprinos ovoga rada taj da su profesionalne kompetencije učitelja mjerljive te da se mogu i ubuduće ispitivati metodama samoprocjene u cilju unapređenja kvalitete nastave. Na području likovne kulture ovo istraživanje otvara nova pitanja i probleme za daljnja istraživanja koja bi se bavila izgradnjom profesionalnih kompetencija učitelja u kurikulumu umjetničkog područja. Jedan je od prijedloga za buduća istraživanja ispitati kompetencije učitelja u inicijalnom obrazovanju i usporediti ih s kompetencijama stečenim u praksi te na temelju novih spoznaja donijeti prijedloge za unapređenje postojećih modela inicijalnog i cjeloživotnog obrazovanja učitelja.

učitelj, profesionalne kompetencije, kurikulum, nacionalni kurikulum, umjetničko područje, likovna kultura

nije evidentirano