hrvatski

Načelo opreznosti i strah

Industrija i njezini marketinški sateliti često se koriste generiranjem straha kao mehanizmom kojim privlače potrošače i uvjeravaju ih da kupuju njihove proizvode. Tržišna manipulacija strahom toliko je razvijena i prisutna da je postala tema znanstvenih istraživanja. U sociologiji i psihologiji rabi se pojam »fear appeal« kojim se tumači marketinški pokušaj privlačenja potrošača induciranjem straha. Tako se, na primjer, proizvodi s umjetnim sladilima (aspartam ili acesulfam) prodaju uz plašenje potrošača da je obični šećer – bijela smrt! Niskokalorični slatkiši industrijska su ponuda koja slijedi nakon induciranoga straha od gojaznosti i dijabetesa. U znanosti o marketingu također je prepoznata reklamna taktika koja se naziva FOMO efekt (»Fear Of Missing Out«). Ta skraćenica opisuje »strah od propuštanja« i redoviti je reklamni alat kojim se ljudi plaše ako ne posjeduju najnoviji tip mobitela, pretplatu na komercijalne televizijske programe ili, na primjer, novu kolekciju iz »Zare«. FOMO efekt je strah od zaostalosti i samoće istodobno, a rješava se kupovanjem proizvoda predstavljenih marketinškim porukama.

načelo opreznosti, industrija, FOMO efekt, marketing

nije evidentirano