Naslov
Efekti sociodemografskih, socijalizacijskih, dispozicijskih te bihevioralnih čimbenika u dinamici slanja seksualno eksplicitnih poruka među adolescentima

Autori
Burić, Jakov ; Štulhofer, Aleksandar

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Knjiga sažetaka 23. dana Zorana i Ramira Bujasa / - Zagreb, 2017, 121-121

Skup
23. dani Zorana i Ramira Bujasa

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 06.04.2017. - 08.04.2017

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Efekti sociodemografskih, socijalizacijskih, dispozicijskih te bihevioralnih čimbenika u dinamici slanja seksualno eksplicitnih poruka među adolescentima

Sažetak
Istraživanja sugeriraju kako značajan broj mladih koristi seksualno eksplicitni materijal (SEM). Istodobno, razvoj mobilnih tehnologija i online društvenih mreža omogućili su novo seksualizirano ponašanje – slanje seksualno eksplicitnih poruka (sexting). Dosadašnja istraživanja povezala su uporabu SEM, odnosno slanja seksualno eksplicitnih poruka, s rizičnim spolnim ponašanjima i nekim drugim neželjenim ishodima. Vodeći se Modelom diferencijalne osjetljivosti na efekte medija (DSMM ; Peter i Valkenburg, 2013), cilj ovog longitudinalnog istraživanja bio je ispitati doprinos sociodemografskih i socijalizacijskih varijabli, nekih aspekata ličnosti te uporabe medija u predikciji slanja seksualno eksplicitnih poruka. Istraživanje je provedeno na populacijskom uzorku koji je uključio 791 riječkih srednjoškolca (302 mladića i 489 djevojki) prosječne dobi od 15.8 godina (SD = 0.5). Podaci su prikupljeni u dvije vremenske točke u razmaku od 12 mjeseci. S obzirom da je seksualna socijalizacija adolescenta i dalje velikim dijelom spolno specifična, analize su provedene odvojeno po spolu. U prvom mjerenju, slanje seksualno eksplicitnih poruka zabilježeno je kod gotovo jedne trećine sudionika. Rezultati multivarijatne analize (korištena je hijerarhijska logistička regresija s kontrolom inicijalne razine ishoda) pokazali su kako djevojke koje su u prvom mjerenju sklonije traženju uzbuđenja te djevojke koje su stupile u spolni odnos češće šalju seksualno eksplicitne poruke nakon 12 mjeseci. U poduzorku mladića, niti jedna od nezavisnih varijabli nije bila značajan prediktor ishoda. Imajući u vidu golemu popularnost online društvenih mreža među mladima, dobiveni nalazi ukazuju na važnost sustavnog promicanja medijske pismenosti te boljeg razumijevanja motivacije za slanje seksualno eksplicitnih poruka u adolescenciji.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Sociologija, Psihologija

POVEZANOST RADA