hrvatski

Važnost "kukuruznog puta" u obrani Vukovara 1991. godine

Obrana Vukovara 1991. temeljila se na uzajamnoj povezanosti vojnih, geografskih, demografskih, društvenih i političkih čimbenika i procesa. S obzirom da se Vukovar, zbog heterogene etnodemografske strukture grada i okolnih naselja, i prije potpunog vojnog okruženja početkom listopada 1991., s vojno-geografskog stajališta nalazio u vrlo nepovoljnom prometno-geografskom položaju, sigurnost i stabilnost prometne povezanosti s Vinkovcima kao najbližim većim urbanim središtem te omogućavanje nesmetanog dotoka ljudstva, naoružanja i vojne opreme te medicinskih potrepština i hrane, nametnulo se prioritetnim obrambeno-logističkim zadatkom hrvatskih snaga angažiranih u obrani grada. U tom kontekstu uloga „kukuruznog puta“ između vukovarskog prigradskog naselja Lužac i obližnjeg naselja Bogdanovci, kao isturene točke obrane grada bila je veoma značajna. Od 25. kolovoza do početka listopada 1991. ovaj je poljski put bio dionicom prometnice Vukovar – Bogdanovci – Marinci – Nuštar – Vinkovci, za koju su se vodile teške borbe između hrvatskih snaga i JNA, potpomognute brojnim lokalnim i drugim srpskim vojnim i paravojnim postrojbama.

Vukovarska bitka, "kukuruzni put", srbijanska oružana agresija, Vukovar, Bogdanovci

nije evidentirano