hrvatski

Proizvodnja i trženje kruške u Hrvatskoj, Europi i svijetu

Kruška je popularna voćna vrsta u Republici Hrvatskoj ali njena proizvodnja, kao i u većini ostalih voćarskih zemalja, nije ni približna proizvodnji jabuke. Razlozi tome su: zahtjevnija tehnologija proizvodnje i čuvanja, složenije pitanje podloga i s tim povezanih poteškoća vezanih uz dunju: nepodudarnost, ferokloroza, te značajnije štete kod niskih temperatura. U radu je dan prikaz uzgoja kruške u Republici Hrvatskoj s naznakom proizvodnje sadnica, proizvodnih nasada, proizvodnje ploda, trgovinske bilance svježeg ploda kruške i prerađevina od kruške, te temeljne informacije u pogledu selekcija i ocjena novih podloga i sorata krušaka kao i tehnološka istraživanja vezana za daljnju intenzifikaciju koje se provode u najznačajnijim voćarskim centrima u Europi i SAD-u. Po proizvodnim površinama, u odnosu na ostale voćne vrste, u Republici Hrvatskoj kruška je tek na 9. mjestu, s udjelom koji čini 3, 47%. Proizvodnja je nedostatna pa se uvoze znatne količine ploda za potrošnju u svježem stanju i za preradu. Od podloga najzastupljenija je Pyrus communis L. (39.1%.), zatim dunje, BA 29 (25.4%), MC (17.8%) i MA (16.4%), a od sorata: Viljamovka (27.3%), Konferans (16%), Lipanjska ljepotica (8.5%), Fetelova (7.1%) i Rana Morettinijeva (5.5%). Posljednjih godina dolazi do postupne promjene u zastupljenosti podloga na način da se smanjuje postotni udio generativnih podloga (za 9%), a raste postotni udio vegetativnih podloga, posebice MC (12%). Analizirajući svjetsku proizvodnju kruške, nakon Kine, EU je najveći svjetski proizvođač, zatim slijede SAD i Argentina. Italija Španjolska, Nizozemska i Belgija proizvode ¾ EU proizvodnje, slijede ih Francuska i Portugal. Najzastupljenija sorta u Europi je Konferans zatim Fetelova, Viljamovka, te Roša.

kruška, podloga, sorta, uvoz, izvoz

nije evidentirano