Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 886841

Šumskouzgojne značajke područja Đurđevačkih pijesaka


Anić, Igor; Matić, Slavko
Šumskouzgojne značajke područja Đurđevačkih pijesaka // Znanstveni skup Đurđevački pijesci geneza, stanje i perspektive, Sažetci referata / Bašić, Ferdo ; Feletar, Dragutin (ur.).
Koprivnica: Zavod za znanstvenoistraživački i umjetnički rad Koprivničko-križevačke županije u Križevcima, 2017. str. 16-17 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)


Naslov
Šumskouzgojne značajke područja Đurđevačkih pijesaka
(Silvicultural analyse of Djurdjevacki pijesci)

Autori
Anić, Igor ; Matić, Slavko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Znanstveni skup Đurđevački pijesci geneza, stanje i perspektive, Sažetci referata / Bašić, Ferdo ; Feletar, Dragutin - Koprivnica : Zavod za znanstvenoistraživački i umjetnički rad Koprivničko-križevačke županije u Križevcima, 2017, 16-17

Skup
Znanstveni skup Đurđevački pijesci geneza, stanje i perspektive

Mjesto i datum
Đurđevac, Hrvatska, 29.-30. 6. 2017.

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Pošumljavanje pijesaka, izbor vrsta drveća za pošumljavanje, njega šuma, obnova šuma, općekorisne funkcije šuma, Đurđevački pijesci
(Afforestation of sand, selection of tree species for afforestation, forest tending, regeneration of forests, non-commercial values of forests, Đurđevački pijesci)

Sažetak
U radu su prikazani način postanka i šumskouzgojne značajke šumskih sastojina na području Đurđevačkih pijesaka s osvrtom na njihove silvidinamičke značajke te način uzgajanja. Prva pošumljavanja Đurđevačkih pijesaka obavljena su krajem 19. stoljeća. Pošumljavalo se sadnicama crnoga bora (Pinus nigra J. F. Arnold), običnoga bora (Pinus sylvestris L.) i običnoga bagrema (Robinia pseudoacacia L.). Na nekim lokalitetima sađene su obična smreka (Picea abies Karst.), jablan (Populus nigra L. 'Italica'), pajasen (Ailanthus altissima Swingle) i trnovac (Gleditsia triacanthos L.). Vremenom su unešeni ili su se od prirode pojavili hrast lužnjak (Quercus robur L.), divlja trešnja (Prunus avium L.), crna joha (Alnus glutinosa Gaertn.), obični grab (Carpinus betulus L.), klen (Acer campestre L.), vrba iva (Salix caprea L.), američki borovac (Pinus strobus L.) i druge vrste drveća i poludrveća, pa je ukupna dendrološka slika vrlo raznolika. Pošumljavale su se ponajprije one površine na kojima je mehaničkim i biološkim metodama prethodno obavljeno smirivanje kretanja pijeska. Mehaničko smirivanje pijeska obavljalo se ukopavanjem granja zečjaka (Cytisus scoparius /L./ Link), johe i drugih vrsta. Biološko smirivanje obavljalo se sjetvom trava od kojih se najboljom pokazala vlasulja bradica (Festuca vaginata Waldst. et Kit. ex Willd.). Usporedno s pošumljavanjem, šumske sastojine na pijescima su najprije proglašene branjevinama, a 1939. godine, na prijedlog Šumarije Đurđevac, postaju stalnom zaštitnom šumom za koju je bio propisan posebni režim gospodarenja. Danas su one na najvećem dijelu površine zaštitna šuma za zaštitu zemljišta, a na manjem dijelu površine šuma s posebnom namjenom, i to park-šuma te posebni geografsko-botanički rezervat. Šuma Đurđevački pijesci spada među žive spomenike hrvatskoga šumarstva jer je omogućila smirivanje pijeska, poboljšala klimatske i druge životne uvjete građana Đurđevca i okolnih naselja, omogućila šumsku i poljoprivrednu proizvodnju, razvoj lovnog i drugih oblika turizma te rekreacije. Ona je primjer kako ulaganja u šume i šumarstvo donose dobrobit čovjeku, okolišu i gospodarstvu. S gledišta silvidinamike, šumske sastojine crnogoričnih vrsta drveća i bagrema pripadaju kategoriji pionirskih. Šumu Đurđevački pijesci treba čuvati redovitim i intenzivnim šumskouzgojnim radovima njege i obnove, sukladno ciljevima gospodarenja te načelima prirodnog uzgajanja šuma.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Šumarstvo



POVEZANOST RADA


Ustanove
Šumarski fakultet, Zagreb

Autor s matičnim brojem:
Slavko Matić, (29636)
Igor Anić, (204100)