hrvatski

Imenske kolokacije na receptivnoj razini u hrvatskom kao inom jeziku

Razvoj je kolokacijske kompetencije u inom jeziku dug i složen proces na koji utječu brojni čimbenici. Najviše je znanstvenih radova o kolokacijama objavljeno je za engleski kao ini jezik (EIJ). Receptivno se znanje uobičava ispitivati zadatkom višestrukoga izbora, a rezultati redovito ukazuju na bolje razvijeno receptivno znanje nad produktivnim (Begagić, 2014 ; Jaén, 2007 ; Brashi, 2006 ; Koya, 2003). Cilj je ovoga istraživanja predstaviti rezultate analize odgovora imenskih kolokacija u zadatku receptivne razine u hrvatskom kao inom jeziku (HIJ). Istraživanje je provedeno na osnovnom tipu kolokacija sa strukturom pridjev i imenica na uzorku od 70 neizvornih govornika HIJ-a na B1 i B2 razini znanja. Prije sastavljanja instrumenta, provedena je korpusna analiza u korpusu hrWaC kako bi se dobio uvid u čestotnost prikupljenih kolokacija. Receptivno se znanje provjerilo zadatkom višestrukoga izbora koji je, pored točnoga odgovora, imao i po tri distraktora koji su obuhvaćali lažne prijevode s najčešćih materinskih jezika ispitanika (engleskoga, poljskoga, španjolskoga i njemačkoga) te semantički i tvorbeno slične pridjeve u hrvatskom jeziku. Rezultati pokazuju da je najviši postotak točnih odgovora (80%) postignut za kolokacije više čestote na B2 razini znanja HIJ-a. Analiza odgovora pokazuje da su na B1 razini prevladavali tvorbeni distraktori, no na obje razine ima podjednak postotak lažnih prijevoda za kolokacije niže čestote.

imenske kolokacije, receptivno znanje, hrvatski kao ini jezik

nije evidentirano