hrvatski

Društvene igre kao oblik kognitivnog treninga za osobe starije životne dobi

Jedan od problema s kojim se suočava velik broj ljudi u starijoj životnoj dobi jest pad kognitivnih funkcija. Igranje, odnosno usvajanje pravila društvenih igara, kao oblik kognitivnog treninga, može osnažiti kognitivne sposobnosti koje slabe kod starijih ljudi. Cilj ovog istraživanja bio je istražiti utjecaj igranja „Belota“ na brzinu obrade informacija, pozornost, radno pamćenje i fluidno rezoniranje. Sudionici (N=40) su podijeljeni u tri skupine: eksperimentalnu (igrači „Belota“), aktivnu kontrolnu (igrači igre „Čovječe, ne ljuti se“) i pasivnu kontrolnu. Kognitivni trening je trajao 6 tjedana, a sudionici eksperimentalne i aktivne kontrolne skupine su svaki tjedan igrali navedene igre dva puta po 30 minuta. Pasivna kontolna skupina nije imala kognitivni trening, već je samo ispitana u istim vremenskim razmacima kao i ostale skupine. Kako bismo provjerili dugotrajnost ove vrste treninga, ispitali smo kognitivne sposobnosti sudionika prije samog tretmana, neposredno nakon, i 3 mjeseca iza završetka treninga. Rezultati su pokazali napredak svih skupina na post-testu i follow-up-u u vremenu izborne reakcije, broju zadataka s oba točna odgovora u zadatku na testu radnog pamćenja i fluidnom rezoniranju. Uvođenjem dobi kao kovarijete, interakcija, za mjeru fluidnog rezoniranja, se pokazala statistički značajnom. Igrači „Belota“ su imali bolje rezultate na testu fluidnog rezoniranja neposredno iza treninga i nakon 3 mjeseca, u odnosu na aktivnu i pasivnu kontrolnu skupinu. Iako kognitivni trening nije pokazao utjecaj na mjeru pozornosti, trend sugerira pozitivan utjecaj igranja igara na računalu na pozornost starijih osoba. Zaključno, rezultati sugeriraju da igranje „Belota“ ima pozitivan učinak na fluidno rezoniranje, a korištenje računala i igranje igara općenito poboljšava pozornost starijih ljudi.

kognitivne funkcije, društvene igre, Belot, kognitivni trening

nije evidentirano