Ljubač na starim kartama: od geografske percepcije do kartografske vizualizacije (CROSBI ID 59041)
Prilog u knjizi | izvorni znanstveni rad
Podaci o odgovornosti
Faričić, Josip
hrvatski
Ljubač na starim kartama: od geografske percepcije do kartografske vizualizacije
Ljuba, odnosno Ljubač redovito su prikazivani na geografskim i pomorskim kartama od četvrtoga desetljeća 16. stoljeća. Posebna pozornost europskih kartografa pridavana je tom relativno malom naselju u sjeverozapadnom dijelu Ravnih kotara ponajviše zbog taktičkoga značenja Ljube iz koje se mogla nadzirati plovidba između otoka Paga i kopna. Ta okolnost bila je posebno važna u vrijeme mletačko-osmanlijskih sukoba. Oni su u ljubačkom prostoru posebno eskalirali u vrijeme Kandijskog rata. Tada su Osmanlije uništili utvrdu i naselje Ljubu, a preostalo stanovništvo toga naselja kao i novopridošlo stanovništvo zasnovalo je Ljubač, novo naselje podno Ljubačke kose. Premda to novo naselje nije preuzelo društveno-gospodarske funkcije razorene Ljube, upravo je u njegovim početcima na kartama nastupilo svojevrsno toponimsko poljupčivanje širega prostora između Ravnih kotara i otoka Paga, pa su ljubački epitet pridobili i geografski objekti na tom sjevernodalmatinskom otoku ili u njegovoj blizini, a koji nisu imali izravnu vezu s Ljubom, odnosno Ljupčem. Svakako, na prikazima Ljupča na korografskim kartama sitnoga mjerila može se ustanoviti dobro poznavanje regionalnih prilika na marginama zapadnoeuropskoga političko-ekonomskog i kulturnoga kruga. Minuciozna terenska opažanja javnih mjernika sredinom 18. stoljeća, a zatim i institucionalizacija kartografije utemeljene na geodetskim i hidrografskim izmjerama početkom 19. stoljeća pridonijeli su visokoj razini geografskih spoznaja te standardiziranim i tehnikama sve pouzdanijega prikazivanja geografske stvarnosti. To je omogućilo objektivizaciju u procesu prikupljanja, obrade i kartografske vizualizacije prostornih podataka. Ljubač s okolnim prostorom „utapa“ se u izgrađeni geografsko-kartografski sustav u kojem iščezava subjektivni autorski pristup pa postupno izostaje i individualizirana geografska percepcija toga dijela zadarske regije. Karte postaju relevantan, tj. vjerodostojan izvor za proučavanje promjena u krajoliku, primjerice onih vezanih uz obalne geomorfološke procese te različite oblike društvenoga i gospodarskoga vrednovanja prostornih resursa.
Ljubač, Zadar, geografija, kartografija
nije evidentirano
engleski
Ljubač on old maps: from geographic perception to cartographic visualization
nije evidentirano
Ljubač, Zadar, geography, cartography
nije evidentirano
Podaci o prilogu
204-236.
objavljeno
Podaci o knjizi
Župa Ljubač – zrcalo povijesnih i geografskih mijena u sjeverozapadnom dijelu Ravnih kotara
Faričić, Josip, Lenkić, Jerolim
Zadar: Sveučilište u Zadru ; Župa sv. Martina u Ljupču
2017.
978-953-331-148-7