Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 885595

Ljubač na starim kartama: od geografske percepcije do kartografske vizualizacije


Faričić, Josip
Ljubač na starim kartama: od geografske percepcije do kartografske vizualizacije // Župa Ljubač – zrcalo povijesnih i geografskih mijena u sjeverozapadnom dijelu Ravnih kotara / Faričić, Josip, Lenkić, Jerolim (ur.).
Zadar: Sveučilište u Zadru i Župa sv. Martina u Ljupču, 2017. str. 204-236


Naslov
Ljubač na starim kartama: od geografske percepcije do kartografske vizualizacije
(Ljubač on old maps: from geographic perception to cartographic visualization)

Autori
Faričić, Josip

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Župa Ljubač – zrcalo povijesnih i geografskih mijena u sjeverozapadnom dijelu Ravnih kotara

Urednik/ci
Faričić, Josip, Lenkić, Jerolim

Izdavač
Sveučilište u Zadru i Župa sv. Martina u Ljupču

Grad
Zadar

Godina
2017

Raspon stranica
204-236

ISBN
978-953-331-148-7

Ključne riječi
Ljubač, Zadar, geografija, kartografija
(Ljubač, Zadar, geography, cartography)

Sažetak
Ljuba, odnosno Ljubač redovito su prikazivani na geografskim i pomorskim kartama od četvrtoga desetljeća 16. stoljeća. Posebna pozornost europskih kartografa pridavana je tom relativno malom naselju u sjeverozapadnom dijelu Ravnih kotara ponajviše zbog taktičkoga značenja Ljube iz koje se mogla nadzirati plovidba između otoka Paga i kopna. Ta okolnost bila je posebno važna u vrijeme mletačko-osmanlijskih sukoba. Oni su u ljubačkom prostoru posebno eskalirali u vrijeme Kandijskog rata. Tada su Osmanlije uništili utvrdu i naselje Ljubu, a preostalo stanovništvo toga naselja kao i novopridošlo stanovništvo zasnovalo je Ljubač, novo naselje podno Ljubačke kose. Premda to novo naselje nije preuzelo društveno-gospodarske funkcije razorene Ljube, upravo je u njegovim početcima na kartama nastupilo svojevrsno toponimsko poljupčivanje širega prostora između Ravnih kotara i otoka Paga, pa su ljubački epitet pridobili i geografski objekti na tom sjevernodalmatinskom otoku ili u njegovoj blizini, a koji nisu imali izravnu vezu s Ljubom, odnosno Ljupčem. Svakako, na prikazima Ljupča na korografskim kartama sitnoga mjerila može se ustanoviti dobro poznavanje regionalnih prilika na marginama zapadnoeuropskoga političko-ekonomskog i kulturnoga kruga. Minuciozna terenska opažanja javnih mjernika sredinom 18. stoljeća, a zatim i institucionalizacija kartografije utemeljene na geodetskim i hidrografskim izmjerama početkom 19. stoljeća pridonijeli su visokoj razini geografskih spoznaja te standardiziranim i tehnikama sve pouzdanijega prikazivanja geografske stvarnosti. To je omogućilo objektivizaciju u procesu prikupljanja, obrade i kartografske vizualizacije prostornih podataka. Ljubač s okolnim prostorom „utapa“ se u izgrađeni geografsko-kartografski sustav u kojem iščezava subjektivni autorski pristup pa postupno izostaje i individualizirana geografska percepcija toga dijela zadarske regije. Karte postaju relevantan, tj. vjerodostojan izvor za proučavanje promjena u krajoliku, primjerice onih vezanih uz obalne geomorfološke procese te različite oblike društvenoga i gospodarskoga vrednovanja prostornih resursa.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Geografija



POVEZANOST RADA


Ustanove
Sveučilište u Zadru

Autor s matičnim brojem:
Josip Faričić, (238181)