Pretražite po imenu i prezimenu autora, mentora, urednika, prevoditelja

Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 885594

Kartografski izvori geografskih podataka o ranonovovjekovnom Novigradu


Faričić, Josip
Kartografski izvori geografskih podataka o ranonovovjekovnom Novigradu // Novigrad nekad i sad / Kaštela, Slobodan (ur.).
Zadar: Sveučilište u Zadru, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Matica hrvatska i Općina Novigrad, 2016. str. 260-291


CROSBI ID: 885594 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca

Naslov
Kartografski izvori geografskih podataka o ranonovovjekovnom Novigradu
(Cartographic sources of information about early Modern Novigrad)

Autori
Faričić, Josip

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Novigrad nekad i sad

Urednik/ci
Kaštela, Slobodan

Izdavač
Sveučilište u Zadru, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Matica hrvatska i Općina Novigrad

Grad
Zadar

Godina
2016

Raspon stranica
260-291

ISBN
978-953-331-142-5

Ključne riječi
Novigrad, Zadar, kartografija, geografija
(Novigrad, Zadar, cartography, geography)

Sažetak
Novigrad je ranom novom vijeku imao istaknutu geostratešku ulogu u blizini tromeđe Mletačke Republike, Osmanlijskog Carstva i Habsburške Monarhije. Ta je uloga ponajprije proizlazila iz njegovoga geografskog položaja na dodiru transverzale koja je dolinom Zrmanje spajala gorski i jadranski prostor s sjeveroistočnojadranskom prometnom longitudinalom. O značenju Novigrada svjedoče brojni kartografski izvori, ponajprije oni koji su nastali u mletačkim i zadarskim kartografskim radionicama. Istraživanjem izvorne kartografske građe utvrđeno je da stare karte nisu bile samo zrcala geografskih spoznaja o ranonovovjekovnom Novigradu već i rezultat namjere mletačkih državnih i pokrajinskih vlasti da upravljaju svim relevantnim podatcima kako bi planirali političke i vojne operacije te prateće gospodarske aktivnosti ali i kako bi demonstrirali svoju prisutnost u predvorju zapadnih osmanlijskih posjeda. Korisnici preglednih geografskih karata cijele Dalmacije ili samo njezinoga sjevernog dijela trebali su dobiti jasnu predodžbu o Novigradu kao ključu kojim je zatvorena mogućnost osmanlijskog prodora na sjeverni Jadran. Kratkotrajna osmanlijska okupacija Novigrada tijekom Kandijskog rata isprovocirala je mletačku vojnu intervenciju i popratnu organizaciju parcijalne geodetske izmjere koja je rezultirala detaljnim kartografskim prikazima toga hrvatskoga primorskog gradića. Ti prikazi omogućuju rekonstrukciju lokalne geomorfologije i hidrologije, tipologije naselja i, konačno, prostorne organizacije novigradskoga područja. Prikazi Novigrada tijekom 18. st. na preglednim geografskim (korografskim) i topografsko-katastarskim kartama postupno su kvalitetom bili sve bolji, premda umnogome „u sjeni“ kartografskih predložaka s kraja 17. i početka 18. st. nastalih u vrijeme Morejskoga i Drugoga Morejskog rata. Prekretnica u pogledu kvalitete i kvantitete geografskog sadržaja na kartografskim prikazima Novigrada nastupa tek dvadesetih godina 19. st. Od tada je novigradsko područje prikazivano na modernim pomorskim i topografskim kartama te katastarskim planovima koje su nastale kao rezultat sustavnih i znanstveno utemeljenih izmjera. Stoga su te karte vjerodostojni i relevantni službeni dokumenti s pomoću kojih je moguće upoznavati osnovna geografska obilježja, pouzdano utvrđivati prostorne odnose, planirati odgovarajuće društvene i gospodarske aktivnosti te odabirati osnovu za različite tematske kartografske prikaze.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Geografija



POVEZANOST RADA


Ustanove:
Sveučilište u Zadru

Profili:

Avatar Url Josip Faričić (autor)

Citiraj ovu publikaciju

Faričić, Josip
Kartografski izvori geografskih podataka o ranonovovjekovnom Novigradu // Novigrad nekad i sad / Kaštela, Slobodan (ur.).
Zadar: Sveučilište u Zadru, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Matica hrvatska i Općina Novigrad, 2016. str. 260-291
Faričić, J. (2016) Kartografski izvori geografskih podataka o ranonovovjekovnom Novigradu. U: Kaštela, S. (ur.) Novigrad nekad i sad. Zadar, Sveučilište u Zadru, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Matica hrvatska i Općina Novigrad, str. 260-291.
@inbook{inbook, author = {Fari\v{c}i\'{c}, J.}, editor = {Ka\v{s}tela, S.}, year = {2016}, pages = {260-291}, keywords = {Novigrad, Zadar, kartografija, geografija}, isbn = {978-953-331-142-5}, title = {Kartografski izvori geografskih podataka o ranonovovjekovnom Novigradu}, keyword = {Novigrad, Zadar, kartografija, geografija}, publisher = {Sveu\v{c}ili\v{s}te u Zadru, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Matica hrvatska i Op\'{c}ina Novigrad}, publisherplace = {Zadar} }
@inbook{inbook, author = {Fari\v{c}i\'{c}, J.}, editor = {Ka\v{s}tela, S.}, year = {2016}, pages = {260-291}, keywords = {Novigrad, Zadar, cartography, geography}, isbn = {978-953-331-142-5}, title = {Cartographic sources of information about early Modern Novigrad}, keyword = {Novigrad, Zadar, cartography, geography}, publisher = {Sveu\v{c}ili\v{s}te u Zadru, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Matica hrvatska i Op\'{c}ina Novigrad}, publisherplace = {Zadar} }




Contrast
Increase Font
Decrease Font
Dyslexic Font