hrvatski

Ugovor o slagačkom poslu - pravni položaj i odgovornost lučkog slagača

Primopredaja tereta u okviru međunarodne pomorske prodaje između kopnenog i pomorskog prijevoznika u pravilu se ne odvija izravno nego uz posredovanje specijaliziranih trgovačkih društava tehnološki i organizacijski osposobljenih za obavljanje ove zadaće. Uključivanje trgovačkih društava u postupak primopredaje podrazumijeva zaključivanje posebnih ugovora koji se interpoliraju u ostvarivanje prava i obveza iz ugovora o prijevozu stvari morem. Posebnu pozornost među tim ugovorima treba posvetiti ugovoru o slagačkom poslu, bez zaključivanja kojeg nije moguće teret ukrcati na brod odnosno iskrcati iz broda. U ovoj doktorskoj disertaciji autorica je na jedan sustavan način iznijela prikaz različitih definicija pojma ugovor o slagačkom poslu s upućivanjem na najprihvatljiviju, utvrdila bitne elemente ugovora o slagačkom poslu te postavila pravnu kvalifikaciju istog, a posebna pozornost upućena je definiranju odgovornosti lučkog slagača te mogućnosti ograničenja odgovornosti i proširenju primjene instituta koji vrijede za pomorskog prijevoznika i na samog lučkog slagača kao neovisnog ugovaratelja. Obzirom da slagački posao nije međunarodno reguliran, a nastaje, egzistira i prestaje u ovisnosti o ugovoru o prijevozu stvari morem, u doktorskoj disertaciji provedena je analiza međunarodnih konvencija koje reguliraju ovu vrstu ugovora. Usporedno s analizom međunarodnih izvora analiziraju se odredbe nacionalnog zakonodavstva, prvenstveno Zakon o obveznim odnosima i Pomorski zakonik. U odnosu na nacionalna zakonodavstva, Republika Hrvatska ulazi u onu grupu država koje ne poznaju ugovor o slagačkom poslu kao zasebni nominatni ugovor. Obzirom da se uređenje uvjeta predaje i prihvata tereta temelji na autonomiji volje stranaka odnosno primjeni općih uvjeta poslovanja i lučkih uzanci, u doktorskoj disertaciji posebna pozornost posvećena je analizi istih. Autorica upozorava na probleme koje sa sobom nosi poslovanje lučkih slagača, a koji, pretežitim dijelom, nastaju kao posljedica izostanka pravne regulative o lučkim slagačima u Pomorskom zakoniku. Posebna pozornost posvećena je pitanju valjanosti Himalaja klauzule te se iznose stajališta doktrine i primjeri sudske prakse nacionalnih sudova. Autorica uspoređuje rješenja sadržana u pravnim sustavima drugih država sve s ciljem da se ukaže na moguće pravce kretanja hrvatskog zakonodavstva pro futuro.

ugovor o slagačkom poslu, odgovornost lučkog slagača, Himalaja klauzula, Pomorski zakonik, Zakon o obveznim odnosima

nije evidentirano