Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Marković-Štedimlija, Savić, Hrvatska kronika (ur. dr. sc. Željko Karaula) (CROSBI ID 780764)

Druge vrste radova | rukopis

Marković-Štedimlija, Savić ; Karaula, Željko Marković-Štedimlija, Savić, Hrvatska kronika (ur. dr. sc. Željko Karaula) // rukopis. 2017.

Podaci o odgovornosti

Marković-Štedimlija, Savić ; Karaula, Željko

hrvatski

Marković-Štedimlija, Savić, Hrvatska kronika (ur. dr. sc. Željko Karaula)

Ovaj rukopis Hrvatske kronike pronašao sam u ostavštini Savića Markovića-Štedimlije koja je bila čuvana u depou koje jedne obitelji. Jedan manji dio te ostavštine je predan NSK u Zagrebu te je i danas tamo ta građa nekategorizirana. To djelo je bilo pripremljeno za tisak i ponuđeno Matici hrvatskoj 1970. godine, ali nikada nije tiskano. Štedmilija je uskoro preminuo početkom 1971. godine te je dugo njegove rukopise čuvala njegova supruga Ljubica Kljančić. Literatura o Ljetopisu popa Dukljanina i Hrvatskoj kronici je do sada „narasla do fantastičnih razmjera“, pri čemu i danas oko toga postoje mnogo suprostavljanja od onih koji ga prihvaćaju kao povijesni izvor prvog reda, do onih koji smatraju da ga treba potpuno odbaciti. Ovdje se to Štedimlijino djelo prenosi s malobrojnim intervencijama u tekst, s time da je napravljena značajna urednička kompozicija i struktura djela. Naime, iako je djelo bio pripremljeno za tisak, ono je bilo s vremenom fragmentirano u više cjelina koje je trebalo sastaviti. S obzirom da je djelo pisano 1970. godine sva literatura je korištena od djela koje su do tada problematizirale spomenute rukopise Ljetopis i Hrvatsku kroniku u čemu prednjače Ferdo Šišić, Vladimir Mošin i Dominik Mandić. Generalno gledajući mogli bismo reći da je suvremenom produkcijom o ovoj problematici ovo djelo prevladano, ali s obzirom da i dalje postoje prijepori oko toga i ono može biti određeni prilog toj raspravi. Vrijednos ovog rukopisa je što donosi preslike faksimila Hrvatske kronike iz Vatikanskog arhiva na latinskom jeziku. Uglavnom, Štedmilija je napravio svoj prijevod toga dijela, obilno komentirajući dotadašnja izdanja i razmišljanja. Ovo djelo slijedi, na neki način, njegovo bavljenje tom problematikom od 1930-ih i 40-ih godina 20. stoljeća kada je izdao knjige „Crvena Hrvatka“ i „Tragom popa Dukljanina“. Vidi detaljnije: Ivan, MUŽIĆ, Hrvatska kronika u Ljetopisu popa Dukljanina, Split, 2011., Slavko, MIJUŠKOVIĆ, Ljetopis popa Dukljanina, Titograd, 1967. Ovaj rukopis nije nepoznat stručnjacima, neki su ga i koristili za svoja djela, posebice Mužić. U svom spomenutom djelu Mužić piše: „Malo je istraživača (kao na primjer Ivan Črnčić, Dominik Mandić, Krešimir Mlač, Savić Marković Štedimlija) stvarno koristilo jedini u rukopisu poznati prijepis hrvatske redakcije spisa koji se čuva u Biblioteca apostolica Vaticana (sig. 7019). Ni Ferdo Šišić za svoje izdanje (iz 1928.) nije konzultirao prijepis u toj biblioteci. Čitanje hrvatske redakcije rukopisa donio sam u ovom izdanju na temelju fotosnimaka vatikanskog izvornika koji mi je poslao Rima profesor Stjepan Krasić. Ovu Kaletićevu hrvatsku redakciju usporedio sam s do sada najboljim čitanjima Savića Markovića Štedimlije (kopija rukopisa u mom posjedu od 1971. godine)“. O Saviću-Marković Štedimliji i njegovom kulturnom, novinarskom i političkom angažmanu konzultirati ovu literaturu: Crnogorski anali, br. 2., 2013., Istorijski leksikon Crne Gore, P-Ž, Podgorica, 2006., Savo, BRKOVIĆ, O postanku i razvoju crnogorske nacije, Rijeka, 2003., Radoje, PAJOVIĆ, Politička akcija Sekule Drljevića i njegova suradnja s ustaškim vodstvom, i njemačkim poslanstvom u Zagrebu 1943- 1945., Časopis za suvremenu povijest, br. 1., 1972., 75.-91., Fratišek, ŠISTEK, Narativi o identitetu (vidi poglavlje: Temelji crnogorskog nacionalizma - Sekula Drljević i SMŠ), Podgorica, 2015., Sekula, DRLJEVIĆ, Politička misao, (vidi predgovor dr. Danila Radojevića), Podgorica, 2007., Šerbo, RASTODER, Politički život u Crnoj Gori 1929-1941., Podgorica, 2015., ANDRIJAŠEVIĆ- RASTODER, Istorija Crne Gore, Podgorica, 2006., Danilo, RADOJEVIĆ, Tri zabranjene knjige Savića Markovića Štedimlije, Podgorica, 2008., Sekula, DRLJEVIĆ, Balkanski sukobi 1905-1941., Zagreb, 1944., Branislav, KOVAČEVIĆ, Stradanje crnogorskih četnika 1944.-1945., Podgorica, 2005., Savić, MARKOVIĆ-ŠTEDIMLIJA, Crvena Hrvatska, Split, 1991., Savić, MARKOVIĆ-ŠTEDIMLIJA, Deset godina u gulagu, Cetinje, 2004. (Ovdje vidi njegovu marksističku i socijalnu fazu u predgovoru dr. Lalovića), Bogdan, KRIZMAN, Ustaše i Treći Reich, 1-2., Zagreb, 1983., Petar, POŽAR, Hrvatska pravoslavna crkva, Zagreb, 1996., Pisma Savića Markovića Štedimlije doktoru Mužiću, Matica, br. 66., 2016.

Ljetopis popa Dukljanina, Hrvatska kronika

nije evidentirano

engleski

Marković-Štedimlija, Savić, Hrvatska kronika (ur. dr. sc. Željko Karaula)

nije evidentirano

Ljetopis popa Dukljanina, Hrvatska kronika

nije evidentirano

Podaci o izdanju

rukopis

2017.

nije evidentirano

objavljeno

Povezanost rada

nije evidentirano