hrvatski

Nastavničke i znanstveno-istraživačke kompetencije mladih znanstvenika u Hrvatskoj

Nastavničke i znanstveno-istraživačke kompetencije mladih znanstvenika u Hrvatskoj, rad je autorica Bojane Ćulum, Ivane Miočić i Nene Rončević u kojem se istražuje kako mladi znanstvenici procjenjuju važnost i ovladanost nastavničkim i znanstveno-istraživačkim kompetencijama pri čemu se koristi kombinirani istraživački pristup. Rezultati kvantitativne analize (uzorak 696 ispitanika – mladih znanstvenika) upućuju na visoko vrednovanje važnosti nastavničkim i znanstveno-istraživačkim kompetencijama, ali još višu procjenu njihove ovladanosti. U interpretaciji ovih rezultata autorice se priklanjaju pretpostavci manjka ozbiljne (samo)kritične procjene vlastitih kompetencija, kao i mogućnosti nepoznavanja kompleksnih mreža sposobnosti, znanja, vještina, stavova i vrijednosti koje ove kompetencije uključuju. Autorice također otvaraju mogućnost da mladi znanstvenici značajnim faktorom učenja koji doprinosi visokoj procjeni ovladanosti nastavničkim kompetencijama procjenjuju svoj osobni angažman u nastavi, odnosno iskustveno učenje. Upozoravaju da visoke procjene mladih znanstvenika o osobnoj ovladanosti nastavničkim kompetencijama mogu biti selektivno protumačene u smislu izostanka bilo kakve potrebe za daljnjim zalaganjem za unapređivanje kulture visokoškolske nastave u nacionalnom kontekstu te se zalažu za izbjegavanje takvoga scenarija i poticanje daljnjih istraživanja kako bi se utvrdilo koliko mladi znanstvenici poznaju pojedine (nastavničke i znanstveno-istraživačke) kompetencije ispitivane u ovom istraživanju. Međutim, autorice se i same uključuju u potragu za dodatnim objašnjenjem visokih procjena ovladanosti nastavničkim i znanstveno- istraživačkim kompetencijama analizirajući polustrukturirane fenomenološke intervjue (21 sudionik istraživanja) paradigmatskom analizom radi dobivanja dubljih uvida u individualna iskustva sudionika istraživanja i utvrđivanja općih tendencija i zajedničkih obrazaca povezanih s procesom stjecanja i razvoja (nastavničkih i znanstveno-istraživačkih) kompetencija mladih znanstvenika. Autorice upućuju na evidentnu diskrepanciju između rezultata kvantitativnog i kvalitativnog istraživanja te u zaključnom dijelu rada iznose različite mogućnosti interpretacije rezultata i preporuke za daljnje djelovanje.

visokoškolska nastava, istraživanje, mladi znanstvenici, nastavničke i znanstveno-istraživačke kompetencije

nije evidentirano

engleski

Teacher and research competencies of junior researchers in Croatia

Nastavničke i znanstveno-istraživačke kompetencije mladih znanstvenika u Hrvatskoj, rad je autorica Bojane Ćulum, Ivane Miočić i Nene Rončević u kojem se istražuje kako mladi znanstvenici procjenjuju važnost i ovladanost nastavničkim i znanstveno-istraživačkim kompetencijama pri čemu se koristi kombinirani istraživački pristup. Rezultati kvantitativne analize (uzorak 696 ispitanika – mladih znanstvenika) upućuju na visoko vrednovanje važnosti nastavničkim i znanstveno-istraživačkim kompetencijama, ali još višu procjenu njihove ovladanosti. U interpretaciji ovih rezultata autorice se priklanjaju pretpostavci manjka ozbiljne (samo)kritične procjene vlastitih kompetencija, kao i mogućnosti nepoznavanja kompleksnih mreža sposobnosti, znanja, vještina, stavova i vrijednosti koje ove kompetencije uključuju. Autorice također otvaraju mogućnost da mladi znanstvenici značajnim faktorom učenja koji doprinosi visokoj procjeni ovladanosti nastavničkim kompetencijama procjenjuju svoj osobni angažman u nastavi, odnosno iskustveno učenje. Upozoravaju da visoke procjene mladih znanstvenika o osobnoj ovladanosti nastavničkim kompetencijama mogu biti selektivno protumačene u smislu izostanka bilo kakve potrebe za daljnjim zalaganjem za unapređivanje kulture visokoškolske nastave u nacionalnom kontekstu te se zalažu za izbjegavanje takvoga scenarija i poticanje daljnjih istraživanja kako bi se utvrdilo koliko mladi znanstvenici poznaju pojedine (nastavničke i znanstveno-istraživačke) kompetencije ispitivane u ovom istraživanju. Međutim, autorice se i same uključuju u potragu za dodatnim objašnjenjem visokih procjena ovladanosti nastavničkim i znanstveno- istraživačkim kompetencijama analizirajući polustrukturirane fenomenološke intervjue (21 sudionik istraživanja) paradigmatskom analizom radi dobivanja dubljih uvida u individualna iskustva sudionika istraživanja i utvrđivanja općih tendencija i zajedničkih obrazaca povezanih s procesom stjecanja i razvoja (nastavničkih i znanstveno-istraživačkih) kompetencija mladih znanstvenika. Autorice upućuju na evidentnu diskrepanciju između rezultata kvantitativnog i kvalitativnog istraživanja te u zaključnom dijelu rada iznose različite mogućnosti interpretacije rezultata i preporuke za daljnje djelovanje.

teaching, research, junior researchers, teacher and research competencies

nije evidentirano