Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 885020

Kompatibilnost pomorskog i cestovnog prometa velebitskog podgorja


Dundović, Čedomir; Dundović, Damian; Dundović, Kristina
Kompatibilnost pomorskog i cestovnog prometa velebitskog podgorja // Senjski zbornik, 44 (2017), 1; 215-229 (recenziran, članak, znanstveni)


Naslov
Kompatibilnost pomorskog i cestovnog prometa velebitskog podgorja
(Compatibility of the sea and road traffic of ompatibility of the sea and road traffic of velebit suburbelebit suburb)

Autori
Dundović, Čedomir ; Dundović, Damian ; Dundović, Kristina

Izvornik
Senjski zbornik (0582-673X) 44 (2017), 1; 215-229

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Velebitsko podgorje, kompatibilnost, pomorski promet, cestovni promet, luke posebne namjene, luke nautičkog turizma, sigurnost prometa
(Velebit Suburb, Compatibility, Maritime Traffic, Road Transport, Special Purpose Ports, Nautical Tourism Ports, Traffic Safety)

Sažetak
Značajka područja Velebitskog podgorja je oštro naglašeni planinski okvir koji se bez prijelaznih zona približava moru i Kvarnerskom arhipelagu. Bitno obilježje Velebitskog podgorja na neplodnom kraškom tlu je rijetka naseljenost. Područje Velebitskog podgorja veličinom i položajem u makroprostoru jedinstveno je i neusporedivo s drugim područjima u Hrvatskoj. Temeljno određenje ovog prostora je nedostatak kritične konstelacije središnjih naselja koja bi mogla postati pokretači razvoja na lokalnoj razini. Druga odlika ovog prostora je prirodna geomorfološka, botanička i etnološka osobitost Velebita, zbog čega je u velikom dijelu površina proglašen zaštićenim, kao što je Park prirode, a zatim u užem obuhvatu i Nacionalni park „Sjeverni Velebit“. Treća odlika ovog prostora je strateški značajna točka izlaska kontinentalnog prostora na more i čvorište sa smjerom koji prati obalnu liniju što predstavlja magistralni pravac Jadranske turističke ceste, a u skoroj budućnosti i jadransko – jonski smjer autoputa. Ovo područje ima i određenu tranzitnu ulogu jer se u Jablancu, Prizni i Stinici nalaze trajektni terminali preko kojih se ostvaruje promet prema Krku, Rabu i Pagu, najvećim otocima Kvarnerskog arhipelaga. Na značaj i ulogu pomorskog prometa u ovom kraju bitno je utjecala klima ovog područja. Za klimu Velebitskog područja karakteristični su vjetrovi, posebno bura. Konfiguracija kopna uvjetuje da se smjer bure na pojedinoj točki mijenja od NE do SE i dostiže na mahove brzinu od 120 km/h. Sve ovo je razlogom što je pomorski promet u ovom području relativno slabo razvijen posebno između naselja uz obalu, a u prilog tome govori i nedostatak luka nautičkog turizma. S obzirom da je za razvitak ovog područja od posebne važnosti povezanost pomorskog i cestovnog prometa kao i izgradnja odgovarajuće prometne i komunalne infrastrukture, autori u ovom radu istražuju mogućnosti izgradnje novih i uređenja postojećih luka, bolju prometnu povezanost obalnih naselja i odgovarajuće veze s planinskim područjima Velebita. Razvijeni pomorski promet i izgrađena prometna infrastruktura mogu biti akcelerator razvitka ovog područja ponajprije u domeni turizma, razvoja ekološke poljoprivrede, stočarstva, šumarstva i prerađivačke industrije, iskorištavanja obnovljivih izvora energije (vjetra), razvoja male privrede, marikulture i raznih drugih uslužnih djelatnosti.

Izvorni jezik
Hrvatski



POVEZANOST RADA