hrvatski

Primjena ionskih kapljevina i eutektičkih otapala u ekstrakcijskoj desulfurizaciji i denitrifikaciji

U posljednjem se desetljeću može uočiti trend porasta svjetske potrošnje energije, što u prometnom sektoru znači stalan porast potrošnje fosilnih goriva. Posljedično dolazi do povećanja emisija produkata izgaranja koji nepovoljno utječu na okoliš te su odgovorni za klimatske promjene. Izgaranjem motornih benzina emitiraju se, između ostalog, sumporovi i dušikovi oksidi. Komercijalni industrijski procesi redukcije udjela sumporovih i dušikovih spojeva u motornim benzinima, odnosno procesi hidrodesulfurizacije i hidrodenitrogenacije, ekološki su i energetski nepovoljni, zbog rada na visokoj temperaturi i tlaku, velike potrošnje vodika i katalizatora, što je dovelo do razvoja novih alternativnih metoda za dobivanje goriva potrebne kvalitete. Osim toga, zakonska regulativa, propisi i EU direktive koje zahtijevaju da industrijski procesi generiraju minimalne količine otpadnih i toksičnih tvari rezultirale su razvojem novih ekološki prihvatljivih tehnologija. Jedna od alternativnih metoda koja se u velikoj mjeri istražuje je ekstrakcija kapljevina˗kapljevina, zbog blagih uvjeta provedbe procesa. Da bi ekstrakcija bila izvediva, potrebno je pažljivo odabrati otapalo, koje mora biti selektivno i ekološki prihvatljivo. Razvoj i izuzetna svojstva ionskih kapljevina i eutektičkih otapala, od kojih su za ekstrakciju najvažnija sposobnost otapanja različitih tvari, nehlapivost te mogućnost dizajniranja svojstava, omogućila su i njihovu primjenu u ekstrakciji. Poznavanje fizikalno-kemijskih svojstava i fazne ravnoteže kapljevina-kapljevina omogućava evaluaciju primjenjivosti otapala u procesu ekstrakcije. U ovom su radu eksperimentalno određene fazne ravnoteže kapljevina-kapljevina u kojima su tiofen i piridin prisutni kao ključna komponenta, n˗heksan kao primarno otapalo te ionske kapljevine i niskotemperaturna eutektička otapala kao sekundarno otapalo. Na temelju koeficijenata ravnoteže i selektivnosti procijenjena je mogućnost primjene tih otapala u procesima separacije sumporovih i dušikovih spojeva iz njihove smjese s n˗heksanom. Vrijednosti koeficijenata raspodjele veće su za sustave s ionskim kapljevinama, a niskotemperaturna eutektička otapala su selektivnija. Može se zaključiti da obje vrste ekološki prihvatljivih otapala imaju potencijal za primjenu u procesu uklanjanja sumporovih i dušikovih spojeva iz motornih goriva.

denitrifikacija, desulfurizacija, ekstrakcija kapljevina-kapljevina, niskotemperaturna eutektička otapala, ionske kapljevine

nije evidentirano