hrvatski

Povezanost tjelesne pripremljenosti i fiziološkoga opterećenja rukometnih sudaca tijekom utakmice s kvalitetom suđenja

Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi fiziološko opterećenje rukometnih sudaca tijekom utakmice, istražiti utjecaj motoričkih i funkcionalnih sposobnosti i morfoloških obilježja na kvalitetu suđenja, te također istražiti da li postoji povezanost između fiziološkog opterećenja tijekom utakmice i kvalitete suđenja. Uzorak ispitanika činilo je svih 16 sudačkih parova, odnosno 32 rukometna suca koji se nalaze na listi Premijer hrvatske rukometne lige. Prije početka testiranja svaki je ispitanik potpisao izjavu o dobrovoljnom pristanku na testiranje i priložio potvrdu liječnika da je urednog zdravstvenog stanja. Mjerenje rukometnih sudaca provedeno je u tri dijela. Prvi i drugi dio mjerenja (laboratorijski) provedeni su u Dijagnostičkom centru Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Prva dva dijela mjerenja provodile su stručne i educirane osobe, suradnici Dijagnostičkog centra. Treći je dio proveden na utakmicama Premijer hrvatske rukometne lige kao terensko mjerenje, također od strane stručne i educirane osobe. Laboratorijsko mjerenje je započelo mjerenjem antropometrijskih mjera ispitanika kako bi se utvrdile morfološke karakteristike. Nakon toga ispitanici su proveli 20 minutni protokol zagrijavanja i obavili odabrane motoričke testove agilnosti, koordinacije te eksplozivne snage tipa sprinta. Nakon odmora sucima su testirane funkcionalne sposobnosti spiroegrometrijskim testom progresivnog opterećenja na pokretnoj traci. Treći dio mjerenja je bilo terensko mjerenje na utakmicama Premijer hrvatske rukometne lige gdje se pratilo fiziološko opterećenje sudaca. Tijekom utakmice suci su bili opremljeni telemetrijskim sustavom za praćenje frekvencije srca ispod dresa a na ruci su nosili uređaj koji je bilježio frekvenciju srca tijekom utakmice. Obrada podataka je izvršena statističkim paketom STATISTICA 8. Višestrukom (multiplom) regresijskom analizom utvrđena je zavisnost funkcionalnih i motoričkih sposobnosti te morfoloških karakteristika (nezavisne varijable) i ocjene suđenja (zavisna varijabla) na rukometnim utakmicama koju procjenjuju nadzornici suđenja. Utvrđena je i statistička značajnost vremena provedenog u anaerobnoj zoni tijekom utakmice s kvalitetom suđenja. Pearsonovim koeficijentom korelacije utvrđena je povezanost između ukupnog iskustva u suđenju, iskustva u suđenju najvišeg ranga, dobi te ocjene uspješnosti suđenja. Prosječna dob sudaca je 34, 29 ± 6, 20 godina s prosječan ukupnim stažom od 13 ± 4, 99 godina i prosječnim stažom od 7, 03 ± 4, 00 godina u najvišem rangu suđenja. Izmjerene morfološke karakteristike sudaca ukazuju na prosječnu tjelesnu visinu od 184, 46 ± 5, 78 centimetara i tjelesnu masu od 91, 73 ± 10, 57 kilograma. Izračunati prosječni postotak tjelesne masti iznosi 19, 20 ± 3, 94 što ukazuje na optimalno stanje tjelesnih masti kod sudaca. Indeks tjelesne mase iznosi 26, 91 ± 2, 47 kg/m². Od pet motoričkih testova samo je test 93639 s okretom za 180 stupnjeva statistički značajan s varijablom ocjena uspješnosti suđenja uz standardizirani regresijski koeficijent od -0, 57 uz koeficijent značajnosti p = 0, 00. Značajan je i cijeli regresijski model testiranih motoričkih sposobnosti uz koeficijent multiple korelacije 0, 81, dok je koeficijent determinacije 0, 66 uz značajnost p = 0, 00. Kod nijedne varijable funkcionalnih sposobnosti, ni funkcionalnih sposobnosti kao cjeline nije dobivena statistički značajna povezanost s ocjenom uspješnosti suđenja. Morfološka karakteristika postotak tjelesne mase također nije statistički značajno povezana s ocjenom uspješnosti suđenja. Praćenjem fiziološkog opterećenja tijekom utakmice nije pronađena statistički značajna povezanost između postoka vremena provedenog iznad anaerobnog ventilacijskog praga i ocjene uspješnosti suđenja. Korelacijskom analizom utvrđena je statistički značajna povezanost između iskustva suđenja u najvišem rangu (staž) i ocjene uspješnosti suđenja uz r = 0, 62. Prosječni maksimalni relativni primitak kisika kod rukometnih sudaca bio je 45, 35 ± 6, 12 ml/min/kg. Utvrđen je lošiji anaerobni kapacitet kod sudaca, ali zadovoljavajući aerobni kapacitet. S obzirom na fiziološke zahtjeve tijekom rukometne utakmice koji su dominantno aerobne energetske potrošnje, postojeća tjelesna spremnost sudaca je optimalna. S obzirom na pojedine dijelove utakmice s anaerobnom energetskom potrošnjom preporuka je da suci u svoj individualni rad na tjelesnoj spremi uvrste i trening za podizanje anaerobnih sposobnosti. S obzirom na postojeće eliminacijske kriterije koje suci moraju zadovoljiti na službenim seminarima uoči početka sezone i na sredini sezone, nema velikog varijabiliteta između sudaca i suci su selekcionirana homogena skupina. Da nema eliminacijskih kriterija na službenim seminarima, postojao bi veći varijabilitet između sudaca i moguće da bi se tada potvrdile sve postavljene hipoteze, odnosno da bi sve testirane sposobnosti i karakteristike imale utjecaj na kvalitetu suđenja. Radi navedenih činjenica se zaključuje da je postojeća selekcija sudaca dobra i nema velikog varijabiliteta među njima gledajući njihove motoričke i funkcionalne sposobnosti te morfološke karakteristike. Sudačke funkcionalne sposobnosti, postotak tjelesnih masti i postotak vremena tijekom utakmice provedenog u anaerobnoj zoni u varijabilitetu u kojem postoje, ne diskriminiraju na način da su neki uspješniji u ocjenama uspješnosti suđenja.

rukometni suci, anaerobni kapacitet, fiziološko opterećenje, iskustvo

nije evidentirano