hrvatski

Izdvojeno mišljenje u sudskim postupcima i praksa Ustavnog suda Republike Hrvatske

Predmet ovoga članka pravni je institut izdvojenog mišljenja suca koji se ne slaže s odlukom za koju je glasovala većina sudaca kolegijalnoga sudskog tijela, bilo da je riječ o njezinoj izreci ili o obrazloženju. Iako se mogućnost izdvajanja mišljenja tradicionalno smatra obilježjem država commom law sustava, ona danas postoji i u većini država kontinentalnog sustava, osobito na ustavnim sudovima. Izdvojeno mišljenje obrađuje se s povijesno-komparativnog i pravno-teorijskog aspekta. Ukazuje se na razloge u prilog dopuštanja izdvajanja mišljenja kao što su sloboda izražavanja mišljenja i sudačka neovisnost, ali i protiv toga, primjerice pravna sigurnost, jasnoća i uvjerljivost sudskih odluka te utjecaj na integritet i ugled suda. U hrvatskom pravnom sustavu u redovitom sudovanju izdvojena mišljenja u pravilu su dopuštena, ali ne i njihova objava, dok je na Ustavnom sudu izričito dopušteno izdvajanje mišljenja i obrazlaganje suprotnoga glasovanja kao i njihovo objavljivanje. Praksa Ustavnog suda, međutim, pokazuje priličnu suzdržanost ustavnih sudaca u korištenju te mogućnosti.

sudska odluka, izdvojeno mišljenje, suprotni glas, ustavni sud

nije evidentirano