Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 883792

Utjecaj produljenog gladovanja na rutinska laboratorijska ispitivanja


Šupak Smolčić, Vesna; Antončić, Dragana; Ožanić, Doris; Vladilo, Ivana; Unković, Ljerka; Bilić - Zullle, Lidija
Utjecaj produljenog gladovanja na rutinska laboratorijska ispitivanja // Simpozij Lokus 2014. Knjiga sažetaka
Osijek, Hrvatska, 2014. (poster, nije recenziran, sažetak, znanstveni)


Naslov
Utjecaj produljenog gladovanja na rutinska laboratorijska ispitivanja
(Influence of a prolonged fasting on routine laboratory tests)

Autori
Šupak Smolčić, Vesna ; Antončić, Dragana ; Ožanić, Doris ; Vladilo, Ivana ; Unković, Ljerka ; Bilić - Zullle, Lidija

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Simpozij Lokus 2014. Knjiga sažetaka / - , 2014

Skup
Simpozij Lokus 2014.

Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 04.-05.04.2014

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
Gladovanje, vađenje krvi, predanalitička varijabilnost
(Fasting, phlebotomy, pre-analytical variability)

Sažetak
Uvod: Unatoč standardizaciji postupaka uzorkovanja i referentnih intervala nerijetko se uzorkovanje krvi traži nakon predviđenog vremena s objašnjenjem da je bolesnik još uvijek natašte. Cilj: Ispitati utjecaj uzorkovanja nakon produljenog gladovanja na rezultate rutinskih laboratorijskih ispitivanja. Postupci i ispitanici: Istraživanje je provedeno u prosincu 2013. u KZLD KBC-a Rijeka na 30 (27 žena) zdravih dobrovoljaca, medijan dobi 40 (20-59). Uzorci krvi prikupljeni su ujutro nakon 12-satnog posta (7:00-8:00 sati) te nakon produljenog posta (13:00-14:00 sati). Istraživanje je odobrilo Etičko povjerenstvo KBC-a Rijeka. Ispitivanja glukoze, ureje, kreatinina, željeza, triglicerida, urata i elektrolita učinjena su na analizatoru cobas 6000 c501 (Roche, Njemačka), a krvne slike na analizatoru ADVIA 2120i (Siemens, Njemačka). Statistička značajnost razlike mjerenja ispitana je Wilcoxonovim parnim testom (P<0, 05), a klinička značajnost ocijenjena je prema vrijednostima klinički značajne promjene (RCV). Rezultati: Medijani ispitivanja prvog, drugog uzorka te izračunate P vrijednosti su: eritrociti 4, 66×1012/L-4, 55×1012/L-P<0, 001 ; hemoglobin 136g/L-132g/L-P<0, 001 ; MCV 87, 0fL- 86, 4fL-P<0, 001 ; leukociti 6, 2×109/L-7, 3×109/L- P=0, 002 ; trombociti 251×109/L- 253×109/L- P=0, 053 ; glukoza 5, 1mmol/L-4, 5mmol/L-P<0, 001 ; ureja 4, 3mmol/L-4, 2mmol/L- P=0, 005 ; kreatinin 64mol/L-62mol/L-P<0, 001 ; željezo 18mol/L- 19mol/L-P=0, 044 ; trigliceridi 0, 9mmol/L- 0, 8mmol/L-P=0, 003 ; urati 255mol/L-251mol/L- P=0, 495 ; natrij 140mmol/L-138mmol/L-P<0, 001 ; kalij 4, 2mmol/L-4, 1mmol/L-P=0, 018 ; kloridi 105mmol/L-103mmol/L-P<0, 001. Statistički značajna razlika pronađena je kod svih mjerenih analita osim trombocita i urata. Međutim, niti jedan analit nije odstupao usporedbom s RCV vrijednosti. Izračun RCV vrijednosti uključio je analitičke koeficijente varijacije (KVa) unutarnje kontrole kvalitete za studeni i prosinac 2013. Izračunata odstupanja (%), RCV (KVa) (%) su: eritrociti 1, 9-10, 1(1, 7) ; hemoglobin 2, 9-9, 0(1, 7) ; MCV 0, 9-4, 5(1, 0) ; leukociti 13, 1-30, 9(2, 4) ; trombociti 1, 1- 26, 3(2, 6) ; glukoza 10, 2-17, 6(1, 8) ; ureja 5, 2- 34, 6(2, 1) ; kreatinin 4, 6-18, 5(2, 9) ; željezo 8, 6-73, 8(2, 6) ; trigliceridi 15, 1-58, 1(1, 6) ; urati 0, 9-25, 7(2, 3) ; natrij 1, 2-5, 6(1, 9) ; kalij 3, 4- 14, 6(2, 2) ; kloridi 2, 3-7, 2(2, 3). Zaključak: Uzorkovanje nakon produljenog gladovanja vjerojatno neće utjecati na kliničku odluku jer bez obzira na statistički značajnu razliku nema klinički značajne razlike. Ograničenja su isključivo normalne vrijednosti analita (zdravi ispitanici) te procjena analita s indeksom individualnosti >0, 6 (glukoza, ureja, željezo, elektroliti) kada je RCV niže osjetljivosti, a uzorkovanje nakon propisanog vremena ograničava upotrebu referentnih vrijednosti.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti



POVEZANOST RADA


Autor s matičnim brojem:
Lidija Bilić-Zulle, (242236)