hrvatski

Umjetnički obrt na Rabu u kasnom srednjovjekovlju u svjetlu bilježničkih dokumenata

Analizom korpusa dokumenata Spisi rapskih bilježnika za razdoblje druge polovice 15. st., koji se čuvaju u Državnom arhivu u Zadru, mogu se donijeti okvirni zaključci o zastupljenosti pojedinih profesija u rapskoj komuni u tom razdoblju. Na temelju dobivenih rezultata može se zaključiti da je u rapskoj komuni tijekom promatranih 50 godina djelovalo oko 300 različitih obrtnika te djelatnika medicinske struke i umjetničkog obrta. Ukupan broj profesija kojima su se bavili spomenuti profesionalni djelatnici doseže brojku od 32 različita zanimanja. Među tim zanimanjima najveći je bio udio onih djelatnika- obrtnika koji su bili vezani uz tekstilnu, kožarsku i drvodjeljsku djelatnost, tada najučestalije profesije ne samo u Dalmaciji nego i na cijelom Mediteranu. No zamjetan je u rapskoj komuni tih godina i priličan broj pripadnika različitih medicinskih zanimanja kao i zanimanja umjetničkoga obrta. Što se tiče različitih djelatnika medicinske struke njihova se znatnija zastupljenost u rapskoj komuni pripisuje porasloj urbanoj kulturi te nastojanju komunalnih vlasti da osiguraju neophodnu zdravstvenu skrb za stanovnike komune, kao i svijesti o važnosti higijenskih mjera u zaštiti od čestih epidemija kuge i drugih bolesti. Što se tiče zanimanja umjetničkog obrta ne može se govoriti o nekom izuzetno velikom broju majstora koliko o raznolikosti njihovih zanimanja ; riječ je o majstorima kamenoklesarima, graditeljima, glazbenicima, slikarima, kiparima, drvorezbarima. Pojava svakog pojedinog od njih može se sagledati u kontekstu porasle gospodarske moći grada, tj. poraslog bogatstva pojedinih njezinih stanovnika, mahom pripadnika patricijata te 0istaknutijih građanskih obitelji. Ujedno se može sagledati u kontekstu prihvaćanja elemenata renesansne kulture te u okvirima pojave pojedinih religioznih kretanja koja su odredile pojedine tendencije u umjetnosti i kulturi toga doba. Dokumentarni dokazi unutar kojih se može otčitati ukrštavanje pojedinih utjecaja su bilježnički dokumenti različitog tipa ; poslovni ugovori, kupoprodajni ugovori, oporuke i sl. Ondje nailazimo s jedne strane na imena naručitelja, obično uglednijih stanovnika rapske komune, te s druge strane na imena izvršitelja njihovih zamisli. Kao primjer u većoj će se mjeri pažnja obratiti na jednog od ključnih čimbenika gospodarskog i kulturnog života Raba sredine i druge polovice 15. st. – patricija Petra de Zaro, kao i njegova bliskog prijatelja, rapskog svećenika, bilježnika i važnog aktera rapskog kulturnog i duhovnog života toga doba Tomu Stančića. Na koncu slijedi osvrt na bogatu materijalnu ostavštinu na prostoru nekadašnje rapske komune koja svjedoči o zamislima i težnjama stanovnika Raba na koncu srednjovjekovlja kao i o visokim umjetničkim dosezima majstora toga doba.

umjetnički obrt, Rab, kasni srednji vijek, bilježničke knjige

nije evidentirano