Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 883488

Jezera u Hrvatskoj - koliko ih stvarno poznajemo?


Bonacci, Ognjen; Roje-Bonacci, Tanja
Jezera u Hrvatskoj - koliko ih stvarno poznajemo? // Hrvatske vode : časopis za vodno gospodarstvo, 25 (2017), 100; 109-115 (međunarodna recenzija, članak, znanstveni)


Naslov
Jezera u Hrvatskoj - koliko ih stvarno poznajemo?
(Lakes in Croatia - how well do we know about them?)

Autori
Bonacci, Ognjen ; Roje-Bonacci, Tanja

Izvornik
Hrvatske vode : časopis za vodno gospodarstvo (1330-1144) 25 (2017), 100; 109-115

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Prirodna jezera ; akumulacije hidroelektrana ; antropogeni utjecaji ; klimatske promjene
(Natural lakes ; HEPP reservoirs ; anthropogenic influence ; climate change)

Sažetak
U raspravu o jezerima najčešće se polazi od definicije da ona predstavljaju bilo koju vodom ispunjena kopnenu depresiju, koja nema neposredne veze s morem. U radu su tretirana vodena tijela koja, osim onih koja pripadaju prethodno navedenoj definiciji (umjetnih i prirodnih jezera), uključuju i jezera koja se formiraju u podzemlju krša, vlažna područja kao i povremena jezera. Takav pristup navodi na zaključak da u Hrvatskoj postoji mnogo veći broj jezera od onog a kojim se službeno operira. Namjera rada je ukazati na nezadovoljavajuće stanje u sveobuhvatnom izučavanju vrlo različitih vrsti jezera koja se pojavljuju u Hrvatskoj. O kompleksnoj problematici jezera u našoj državi nedovoljno se zna što izravno utječe i na činjenicu da se s njima ne upravlja na način koji može osigurati stabilan i održiv razvoj ovih ekološki, ekonomski i društveno izvanredno važnih vodnih fenomena. Naglasak je stavljen na utjecaj prirodnih i antropogenih čimbenika (prije svega izgradnje akumulacija i rada hidroelektrana) na funkcioniranje jezera i s njima vezanih otvorenih vodotoka. Od prirodnih jezera izneseni su primjeri: (1) Vranskog jezera na otoku Cresu ; (2) Plitvičkih jezera ; (3) Crvenog i Modrog jezera kod Imotskog. Vezano s utjecajem umjetnih jezera (akumulacija hidroelektrana) opisani su slučajevi: (1) tri akumulacije na rijeci Dravi ; (2) akumulacije Boljunčica ; (3) akumulacije Valići ; (4) akumulacije Sabljaki ; (5) akumulacije u sustavu RHE Velebit ; (6) akumulacije u sustavu Buško Blato. Istaknuta je potrebu tijesnije i iskrenije interdisciplinarne, a time i učinkovitije znanstvene suradnje između različitih znanstvenih disciplina koje se bave raznovrsnom problematikom jezera. U našim uvjetima nerijetko se dešava da se neka jezera izučavaju od strane različitih znanstvenih grana i disciplina, ali se nedovoljno često dešava da se takva izučavanja interdisciplinarno tretiraju. Takvu praksu neophodno je napustiti i osigurati suvremen i učinkovit pristup ovoj problematici koji će omogućiti dugoročni i pouzdani razvoj svih vrsta jezera kao osobito vrijednih fenomena bitnih sa stanovišta pružanja podrške okolišu i cjelokupnom razvoju države.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Građevinarstvo



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
083-0831510-1511 - Proučavanje ekstremnih hidroloških situacija i vodnih rizika u kršu (Ognjen Bonacci, )

Ustanove
Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije, Split

Časopis indeksira:


  • Web of Science Core Collection (WoSCC)
    • Emerging Sources Citation Index (ESCI)
  • Scopus


Uključenost u ostale bibliografske baze podataka:


  • Scopus