Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 882523

Uloga pravopisnih priručnika u standardizaciji pravogovornoga plana: stara metodološka pitanja i novi izazovi


Matešić, Mihaela; Ramadanović, Ermina
Uloga pravopisnih priručnika u standardizaciji pravogovornoga plana: stara metodološka pitanja i novi izazovi // Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, 43 (2017), 1; 107-123 (međunarodna recenzija, članak, znanstveni)


Naslov
Uloga pravopisnih priručnika u standardizaciji pravogovornoga plana: stara metodološka pitanja i novi izazovi
(Orthography influencing orthoepy: old methodological issues and new challenges)

Autori
Matešić, Mihaela ; Ramadanović, Ermina

Izvornik
Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje (1331-6745) 43 (2017), 1; 107-123

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Hrvatski jezik, pravopis, pravogovorna norma, prijedložni izrazi, prijedlozi, prilozi
(Croatian language, orthography, orthoepic norms, prepositional phrases, prepositions, adverbs)

Sažetak
Svi suvremeni hrvatski pravopisi razmatraju semantički pomak zbog kojega se razlikuju prijedložno-padežni izrazi i prilozi odnosno prijedlozi tvoreni od tih izraza. Na pravogovornome planu norma propisuje jednak naglasni ostvaraj i za prijedložno padežne izraze i za priloge odnosno prijedloge tvorene od njih. Kako su prijedložno padežni izrazi po svojem naglasnome ustroju naglasne cjeline sastavljene od proklitike i toničke riječi, normom je predviđeno da se u njima provodi oslabljeno ili neoslabljeno pomicanje naglaska ako je tonička riječ naglašena kratkosilaznim naglaskom. Uzus se opire tome pravilu i govornici pokazuju tendenciju nepomicanja naglaska u proklizi. Iako je tako, govornici ipak vrše akcenatske pomake kada se radi o prilozima i prijedlozima tvorenima od prijedložno padežnih izraza, ali to čine na način suprotan normi: naglasak pomiču ne samo kad imenica nosi silazni naglasak nego i kad je na njoj uzlazni naglasak. U radu se zaključuje da su takvi naglasni pomaci potaknuti semantičkim razlozima. Budući da su se na pravopisnome planu oblikovali pravopisni minimalni parovi koje čine prijedložno padežni izraz i prijedlog odnosno prilog tvoren od njega, pravopisni je plan u takvim slučajevima postao razlikovniji u komunikaciji od pravogovornoga plana. Drugim riječima, semantički je doprinos pravopisnih pravila u komunikaciji veći od mogućnosti koje predviđa pravogovorna norma. Pravopisna mogućnost razlikovanja prenesena je stoga i na pravogovorni plan, a izbor izgovora koji se suprotstavlja normi funkcionalan je jer je njime učvršćena semantička razlika između dviju jezičnih jedinica.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija



POVEZANOST RADA


Ustanove
Filozofski fakultet, Rijeka,
Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb

Časopis indeksira:


  • Web of Science Core Collection (WoSCC)
    • Emerging Sources Citation Index (ESCI)
  • Scopus