Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 882207

Rokovi berbe i kakvoća sorata šipka uzgajanih u Republici Hrvatskoj


Radunić, Mira; Gadže, Jelena; Lozo, Katarina
Rokovi berbe i kakvoća sorata šipka uzgajanih u Republici Hrvatskoj // Zbornik sažetaka 12. znanstveno -stručno savjetovanje hrvatskih voćara s međunarodnim sudjelovanjem
Zagreb: Hrvatska voćarska zajednica, 2017. str. 28-28 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)


Naslov
Rokovi berbe i kakvoća sorata šipka uzgajanih u Republici Hrvatskoj
(Optimal harvest time and quality of pomegranate cultivars grown in the Republic of Croatia)

Autori
Radunić, Mira ; Gadže, Jelena ; Lozo, Katarina

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Zbornik sažetaka 12. znanstveno -stručno savjetovanje hrvatskih voćara s međunarodnim sudjelovanjem / - Zagreb : Hrvatska voćarska zajednica, 2017, 28-28

Skup
12. Znanstveno-stručno savjetovanje hrvatskih voćara s međunarodnim sudjelovanjem

Mjesto i datum
Vodice, Škabrnja, Hrvatska, 02.-04. 03.2017.

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Topljiva suha tvar, ukupna kiselost, sorta, Punica granatum L.
(Total soluble solid, total acidity, cultivar, Punica granatum L.)

Sažetak
Zbog visoke nutritivne i zdravstvene vrijednosti šipak (Punica granatum) sve intenzivnije se uzgaja širom svijeta. Tehnologija uzgoja šipka u svijetu značajno je uznapredovala kako u selekciji novih sorata tako i u unapređenju tehnoloških mjera, a sve u cilju povećanja priroda. U obalnom dijelu Republike Hrvatske kultura uzgoja šipka ima dugu tradiciju, a značajnija proizvodnja nalazi se na području Dubrovačko-neretvanske i Splitsko-dalmatinske županije. U uzgoju prevladavaju sorte: 'Barski slatki', 'Ciparski', 'Glavaš', i 'Sladun'. Zadnjih nekoliko godina podižu se i novi nasadi s introduciranim sortama 'Granada', 'Wonderfull' i 'Hicaznar' koje nisu gospodarski evaluirane u našim agroekološkim uvjetima. Cilj ovog istraživanja je evaluirati introducirane sorte te ih usporediti sa sortama koje se tradicionalno uzgajaju u agroekološkim uvjetima Dalmacije. Preliminarni rezultati istraživanja ukazuju na značajnu razliku između domaćih i introduciranih sorata. Boja kore, arilusa i soka introduciranih sorata intenzivnije je crvene boje u odnosu na domaće sorte. Također, imaju značajno veći sadržaj ukupnih kiselina (%, izraženo kao limunska) u odnosu na sorte 'Barski slatki', 'Ciparski' i 'Sladun'. Temeljem sadržaja ukupnih kiselina i odnosa TSS/TA introducirane sorte kao i domaća sorta 'Glavaš' pripadaju skupini slatko-kiselih sorata dok ostale domaće sorte pripadaju skupini slatkih sorata.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)



POVEZANOST RADA


Ustanove
Institut za jadranske kulture i melioraciju krša, Split