Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 882176

Sindrom solitarnog gornjeg sredinjeg inciziva - prikazi slučajeva


Grgurić, Marko; Klarić, Tatjana; Anić Milošević, Sandra; Meštrović, Senka
Sindrom solitarnog gornjeg sredinjeg inciziva - prikazi slučajeva // 2. Kongres Hrvatskog ortodontskog društva 23.09.2016., Zagreb, Hrvatska / Meštrović, Senka (ur.).
Zagreb: Acta Stomatologica Croatica, 2017. str. 166-166 (poster, međunarodna recenzija, sažetak, ostalo)


Naslov
Sindrom solitarnog gornjeg sredinjeg inciziva - prikazi slučajeva
(Solitary median maxillary central incisor syndrome - case report)

Autori
Grgurić, Marko ; Klarić, Tatjana ; Anić Milošević, Sandra ; Meštrović, Senka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo

Izvornik
2. Kongres Hrvatskog ortodontskog društva 23.09.2016., Zagreb, Hrvatska / Meštrović, Senka - Zagreb : Acta Stomatologica Croatica, 2017, 166-166

Skup
2. Kongres Hrvatskog ortodontskog društva

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 23.09.2016

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
Sindrom solitarnog središnjeg inciziva
(Solitary median maxillary central incisor syndrome)

Sažetak
Sindrom solitarnog gornjeg središnjeg inciziva ekstremno je rijetka i jedinstvena razvojna anomalija. Najznačajniji nalaz sindroma je prisutnost jednog gornjeg središnjeg inciziva, prisutnog u mliječnoj i trajnoj denticiji, smještenog na središnjem dijelu alveolarnog grebena maksile. Često je prisutna i nazubljena (pseudonotched) gornja usnica s nejasnim frenulumom, malformacije palatinalne suture, nepce u obliku slova V i nedostatak papile incizive. Sindrom se može pojaviti kao izolirani nalaz, ali češće ga prate i druge sistemske abnormalnosti. Abnormalnosti mogu zahvatiti središnje strukture glave, kranijalne kosti, maksilu, mozak (holopreozencefalija) te u čak 90 % slučajeva nazalne dišne puteve u vidu atrezije hoana, midnazalne stenoze te kongenitalne stenoze aperture piriformis. Ostale abnormalnosti koje se javljaju u sklopu sindroma su: nizak rast (33-50% ), kojeg može i ne mora pratiti smanjena količina hormona rasta prerano rođenje i mala porođajna težina, mali opseg glave (33 )blagi hipotelorizam (45% ), intelektualna nesposobnost (50% ), morfološke abnormalnosti hipofize (10-50%) te rascjep usnica i/ili nepca. Mnogi su autori predložili različite ortodontske opcije terapija ove anomalije kao što su vađenje centralnog inciziva i mezijalizacija lateralnih inciziva, ekstrakcije kod jednog pacijenata s povećanim pregrizom, zatim ekspanzija maksile kao inicijalni tretman radi dobivanja prostora za pomak središnjeg inciziva na jednu stranu od središnje linije. Rapidno širenje nepca nije učinkovito za otvaranje srednjenepčane suture i širenje skeletne maksilarne baze kod pacijenata s ovim sindromom zbog vjerojatne sraštenosti prednje regije suture gdje je smješten solitarni središnji inciziv. Zbog toga je bolje koristiti naprave za sporo širenje nepca. Biti će prikazani slučajevi sa i bez hormonske disfunkcije

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Dentalna medicina



POVEZANOST RADA


Ustanove
Stomatološki fakultet, Zagreb

Časopis indeksira:


  • Web of Science Core Collection (WoSCC)
    • Emerging Sources Citation Index (ESCI)
  • Scopus