engleski

Enviromental approach in harbours and marinas design

Bitan aspekt koji se razmatra pri projektiranju luka je kvaliteta vode u akvatoriju, koja ovisi o izmjeni vode između luke i okolnog vodenog tijela. Da bi se smanjilo onečišćenje, marine trebaju biti locirane, projektirane, građene i održavane da održe kvalitetu vode, riblji fond i stanište približno isto kao i ekosistem. Potencijalno negativni utjecaji vezani uz marine (primjerice uništenje staništa, posebno u ekološki osjetljivim područjima) mogu biti izbjegnuti ili smanjeni ekološki svjesnim razvojem i planiranjem. Kvaliteta vode u lukama ovisi ponajviše o tome koliko je dobra izmjena vode u akvatoriju, što ovisi o razini cirkulacije vode u marini. Dosadašnje studije su pokazale da adekvatna izmjena vode poboljšava kvalitetu vode, reducira ili eliminira stagnaciju vode i pomaže održanju biološke produktivnosti i estetskih vrijednosti. Cirkulacija vode između luke i okolnog mora je generalno rezultat prirodnih čimbenika kao što su razlika plime i oseke, vjetrovni uvjeti, valna klima i razlike u gustoći vode. Ovisno o geografskoj lokaciji, jedna ili više ovih varijabli mogu dominirati izmjenom vode u luci. Ako se dopusti da koncentracija onečišćivača naraste iznad kritične razine, tada je rezultat nezadovoljavajuća kvaliteta vode karakterizirana smanjenjem otopljenog kisika što pogoduje razvoju algi (cvjetanje mora). Narušena kvaliteta mora unutar luke može biti izbjegnuta smanjenjem potencijalnih izvora onečišćenja ili/i održavanjem optimalne izmjene mora. Izmjena mora je uvjetovana konstrukcijskim parametrima kao što su tlocrtna forma luke, dimenzije ulaza u luku, dubina vode, nagib dna te propusnost lukobrana. Kod valovima slabo izloženih lokacija (značajna valna visina Hs≤1, 1m) optimalna je primjena pontonskih lukobrana s velikom propusnošću koji osiguravaju dobru izmjenu mora u marini. Na izloženijim lokacijama (Hs≤1, 4m) moguća je primjena nekih od polupropusnih AB lukobrana (na utvrdicama ili pilotima) koji imaju manju propusnost. Na vrlo izloženim lokacijama primjenjuju se nepropusni tipovi lukobrana (nasipni i tip zid). Kod takvih tipova izmjena vode u luci može biti poboljšana korištenjem cijevnih propusta (cijevi ili pravokutni otvori u tijelu lukobrana, promjer/dimenzija D~1m). Generatori cirkulacije podijeljeni su na tri glavna mehanizma: plimne oscilacije, djelovanje vjetra, djelovanje valova. Pretpostavlja se da su ovi procesi nezavisni što omogućuje analizu osnovnih fizikalnih koncepata. Primjena propusnih lukobrana je opravdana u područjima sa malom oscilacijom plime i oseke (kakve su generalno na Sredozemlju) gdje razlika plime i oseke nije dovoljna za dobru izmjenu mora u lukama ili u poluzatvorenim i zatvorenim zaljevima gdje je plimna cirkulacija slaba. U takvim područjima dominantnu ulogu u izmjeni mora ima vjetar čija učinkovitost ovisi o propusnosti lukobrana. Optimalno projektiranje luka i marina podrazumijeva zadovoljavajuću zaštitu akvatorija od djelovanja valova s jedne strane, te dovoljnu propusnost lukobrana s druge strane koja će omogućiti dovoljnu izmjenu mora i posljedično prihvatljivu kvalitetu morske vode u luci ili marini.

sea exchange, permeable breakwaters, harbor circulation, eko marina, flushing culverts

nije evidentirano