hrvatski

Klasifikacija govora Ogulina

U radu je analiziran ogulinski govor prema razlikovnim i pomoćnim dijalektološkim mehanizmima – alijetetima i alteritetima. Ovakav način rada omogućio je promatranje govora Ogulina kroz prizmu svakog pojedinog narječja. Izdvojene su one karakteristike koje su autohtone za svako pojedino narječje, a potom i one koje su zajedničke dvama ili čak svim trima narječjima. Već pri analizi upitno–odnosnih zamjenica kaj, ča, što jasno je da se u ogulinskom govoru one mogu naći u svim svojim inačicama i varijanatama. Što se ostalih alijeteta tiče, zaključeno je da primarnih pokazatelja pojedinih narječja ima zaista malo. Postoji određeni broj alijeteta koji ukazuju na autohtonu pripadnost jednom od triju narječja, međutim oni nisu do kraja dosljedni i u velikom se broju slučajeva isprepliću s obilježjima ostalih narječja. Osim za promatranje pripadnosti narječjima, alijeteti su omogućili uvid u povijesno stanje koje je za promatranje jezičnih mijena iznimno bitno. Što se alteriteta tiče, oni su u govoru Ogulina iznimno brojni. Nema sumnje da govor grada Ogulina ima čakavsku podlogu. Tome svjedoče brojne authtone čakavske značajke od kojih su najočitije jaka čakavska vokalnost, upitno-odnosna zamjenica oblika ča- česa i ikavsko-ekavski refleks jata prema pravilu Meyera i Jakubinskog. Na umu ipak treba imati da se ovaj idiom tijekom povijesnih mijena u velikoj mjeri približio ostalim dvama narječjima. To se prije svega ogleda u čestoj uporabi zamjenica kaj i što/šta, ali i akcentuaciji koja je najsličnija onoj novoštokavskoj. Svi poznati hrvatski dijalektolozi imaju tendenciju prikazati Ogulin na svojim dijalektološkim kartama, međutim, sam opis govora je veoma oskudan i definitvno postoji potreba za njegovim podrobnijim istraživanjem.

dijalektološka klasifikacija, govor Ogulina

nije evidentirano