Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 881971

Alijeteti i alteriteti draganićkoga govora


Šebetić, Krunoslav
Alijeteti i alteriteti draganićkoga govora 2015., diplomski rad, preddiplomski, Filozofski fakultet, Rijeka


Naslov
Alijeteti i alteriteti draganićkoga govora
(Aliete' and Alterite' of the Dialect of Draganići)

Autori
Šebetić, Krunoslav

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, preddiplomski

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Rijeka

Datum
17.09

Godina
2015

Stranica
37

Mentor
Vranić, Silvana

Ključne riječi
Kajkavsko narječje, plješevičkoprigorski dijalekt, draganićki govor, alijeteti, alteriteti, fonologija, morfologija
(Kajkavian dialect, pllješivičkoprigorski dialect, the dialect of Draganići, aliete, alterite, phonology, morphology)

Sažetak
U ovom se radu na temelju snimljenog ogleda govora prikazuju alijetetne i alteritetne značajke govora Draganića, mjesta u blizini rijeke Kupe, udaljenog petnaestak kilometara od Karlovca (južno), otprilike isto toliko od Ozlja i Krašića (zapadno) te desetak od Jastrebarskog (sjeverno). Prema Karti kajkavskog narječja Mije Lončarića iz knjige Kajkavsko narječje (1996., 200. str.) draganićki je govor dio plješevičkoprigorskog dijalekta kajkavskog narječja, što će se pokušati prikazati usporedbom literature o povijesnom razvoju hrvatskoga jezika, kajkavskog narječja općenito te plješevičkoprigorskog dijalekta i snimljenog ogleda govora. U prvom, uvodnom dijelu, nabrojane su značajke prema svojim razlikovnosti, a u tom su dijelu ukratko objašnjeni pojmovi alijetet i alteritet. Upravo su oni presudni svrstavanje kojega govora u određeni dijalekt unutar istog narječja. U sljedećem je poglavlju - Kajkavsko narječje - ponuđen kratak pregled osnovnih značajki kajkavskog narječja (povijesni razvoj, proučavanja kaj. narječja kroz povijest, alijetetne i alteritetne značajke bez obzira javljaju li se u draganićkom govoru i sl.). Nakon općenitog prikaza kajkavskog narječja, prikazan je plješevičkoprigorski dijalekt i njegove alijetetne i alteritetne značajke. Značajke prikazane u ovom poglavlju temelje se na govoru snimljenom u sklopu terenskog istraživanja. Unutar se tog poglavlja govori o fonologiji draganićkoga govora (vokalizam, konsonantizam i akcentuacija), ali i morfologiji draganićkoga govora, ali samo onoliko koliko je obuhvaćala tema rada (alijeteti i alteriteti draganićkog govora). U Zaključku se daje sinteza prethodnih dijelova ; u njemu se s obzirom na snimljeni govor i podatke iz literature objašnjava zašto je draganićki govor doista i dio plješevičkoprigorskog dijalekta kajkavskog narječja. Na samom se kraju nalaze prilozi koji se sastoje od zapisanoga snimljenog govora te karta kajkavskog narječja Mije Lončarića.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija



POVEZANOST RADA


Ustanove
Filozofski fakultet, Rijeka