Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 881953

Derivacijska tvorba imenica u mjesnom govoru Kompolja (prema građi u rječniku Ričnik gacke čakavšćine – konpoljski divan Milana Kranjčevića)


Odorčić, Jelena
Derivacijska tvorba imenica u mjesnom govoru Kompolja (prema građi u rječniku Ričnik gacke čakavšćine – konpoljski divan Milana Kranjčevića) 2015., diplomski rad, diplomski, Filozofski fakultet, Rijeka


Naslov
Derivacijska tvorba imenica u mjesnom govoru Kompolja (prema građi u rječniku Ričnik gacke čakavšćine – konpoljski divan Milana Kranjčevića)
(The derivation of nouns in the local speech of Kompolja (according to the structure in the dictionary Ričnik gacke čakavšćine - konpoljski divan Milana Kranjčevića))

Autori
Odorčić, Jelena

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Rijeka

Datum
16.07

Godina
2015

Stranica
57

Mentor
Vranić, Silvana

Ključne riječi
Ikavsko-ekavski dijelekt, rubni poddijalekt, mjesni govor Kompolja, derivacijska tvorba imenica, čista sufiksalna tvorba, čista prefiksalna tvorba, prefiksalno-sufiksalna tvorba
(Ikavian-ekavian dialect, marginal dialect, local speech of Kompolje, derivational formation of nouns, suffixal formation, prefixal formation, prefixalsuffixal formation)

Sažetak
U radu je prikazan geografski i dijalektološki smještaj mjesnoga govora Kompolja. Nakon pregleda jezičnih značajki rubnoga ikavsko-ekavskoga poddijalekta i mjesnoga govora Kompolja, iznesene su teorijske postavke o podmetodama derivacijske tvorbe. Rad svoje uporište ima u korpusnoj rječničkoj građi čija analiza prikazuje prefiksalnu, sufiksalnu i prefiksalnosufiksalnu metodu derivacijske tvorbe. Analizom tvorbenih načina zaključeno je da je u mjesnom govoru Kompolja sufiksalna tvorba najplodnija od sva tri načina derivacijske tvorbe imenica. Posebice su plodni sufiksi -ina u tvorbi uvećanica od imenica muškoga i ženskoga roda, -etina u tvorbi uvećanica od imenica ženskoga roda te -urina u tvorbi izvedenica od ženskoga roda koje imaju pejorativno značenje. Plodni su i sufiksi -ić u tvorbi umanjenica pretežito od imenica muškoga roda te -ica za tvorbu umanjenica od imeničkih osnova muškoga i ženskoga roda i novih leksema koji nemaju značenje umanjenice. Manji je broj imenica tvoren ostalim sufiksima. Zastupljenost čiste prefiksalne i prefiksalno-sufiksalne tvorbe vrlo je mala.

Izvorni jezik
Hrvatski



POVEZANOST RADA