hrvatski

Analiza zbirki digitalizirane kulturne baštine "Spalatina" i "Digitalizirana zagrebačka baština"

U završnom radu se opisuju razni fenomeni povezani s kulturnom baštinom, prvenstveno različitim definicijama tog pojma, kao i vrstama, te pravnim i financijskim aspektima zaštite te građe. Također se prikazuje proces digitalizacija u svrhu očuvanja i prezentacije kulturne baštine. Kod digitalizacije se navode i pojašnjavaju kriteriji za odabir građe te tehnologije, uz pojašnjenje nekih problema kao što su održivost digitalnih zbirki i pitanje financiranja istih. Uspoređuju se nacionalne i međunarodne smjernice za digitalizaciju kulturne baštine, standardi za metapodatkovne opise digitalnih zbirki, uz primjere međunarodnih i nacionalnih inicijativa i projekata digitalizacije, od kojih se posebno prikazuje projekt Europeana (zbirka koja sadrži milijune digitaliziranih predmeta, ali i glazbenih i video sadržaja iz različitih europskih muzeja, knjižnica, arhiva i općenito kolekcija). Od nacionalnih zbirki prikazuju se nacionalni program digitalizacije arhivske, knjižnične i muzejske građe u sklopu projekta Hrvatska kulturna baština, projekt Knjižnica grada Zagreba Digitalizirana zagrebačka baština te projekt digitalizacije građe Zavičajne zbirke Spalatina, koji od 2009. g. provodi Gradska knjižnica Marka Marulića iz Splita. Fokus istraživačkog dijela rada je na Zavičajnoj zbirci Spalatina te Digitaliziranoj zagrebačkoj baštini na način da se opisuje povijest nastanka tih zbirki, opisuju i uspoređuju njihova sučelja, stanje zbirki (primjerice vrsta i količina digitaliziranih djela, koja su metapodatkovna polja korištena pri opisu zbirki i sl.)

kulturna baština ; digitalizacija

nije evidentirano